[vc_row][vc_column width=”1/3″] Bruto inozemni dug iznosio je na kraju listopada prošle godine 39,9 milijardi eura, što je za 2,6 milijardi ili 6,1 posto manje u odnosu na isti mjesec godinu dana prije, a to razduživanje prema inozemstvu predvodi sektor opće države, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).[/vc_column][vc_column width=”2/3″]U odnosu na kraj 2016. vanjski dug bio je u lanjskom listopadu niži za 1,7 milijardi kuna ili 4 posto.
“Razduživanje prema inozemstvu predvodio je sektor opće države, čiji je bruto inozemni dug od kraja 2016. smanjen za 7,4 posto ili 1,1 milijardu eura”, navode analitičari RBA u utorak u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).[/vc_column][/vc_row] Tako je krajem listopada ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,7 milijardi eura, dok je ukupan vanjski dug cijelog javnog sektora, koji uz opću državu uključuje i dugove javnih nefinancijskih trgovačkih društava, HNB-a, HBOR-a te dugove temeljene na izravnim ulaganjima koja se odnose na javni sektor, iznosio 17,1 milijardu eura.
Razduživanje je zabilježeno i u kategoriji ‘ostalih domaćih sektora“, u kojoj najveći udio imaju privatna nefinancijska društva, odnosno poduzeća koja se ne bave financijskim posredovanjem.
Ukupan dug u toj kategoriji iznosio je na kraju listopada 14,2 milijarde eura, što je gotovo 900 milijuna eura ili 5,9 posto manje nego na kraju 2016.
I u kategoriji ‘drugih monetarnih financijskih institucija’, koja uključuje banke, štedne banke i stambene štedionice te novčane fondove, zabilježeno je razduživanje prema inozemstvu.
Ukupan vanjski dug u ovoj kategoriji iznosio je na kraju listopada 3,8 milijardi eura, što je 16,2 posto ili 736 milijuna manje u odnosu na kraj 2016. godine.
“Očito je da se, uz činjenicu da su kamatne stope na domaćem tržištu u uvjetima iznimno visoke likvidnosti i poboljšanih fundamenata postale konkurentne europskim, smanjuje interes i potreba za inozemnim zaduživanjem”, navodi se u analizi RBA.
Navodi se i da bi se, prema navodima Ministarstva financija, do kraja ovog tromjesečja trebalo realizirati refinanciranje 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća u dogovoru s konzorcijem domaćih banaka.
Ukupan dug cestarskog sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ), iznosi oko 5,1 milijardu eura, a velik dio tog duga na naplatu dospijeva u iduće dvije do tri godine.
“Ukoliko do refinanciranja dođe, nepovoljniji krediti zamijenili bi se bankarskim financiranjem, ali uz niži trošak i poboljšanju ročnost”, ocjenjuju analitičari RBA.
Navode i da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura obveznica izdanih 2011. koje će Vlada refinancirati novim izdanjem, uz vjerojatno povoljnije uvjete, što će također pridonijeti poboljšanju pokazatelja ino-zaduženosti.
“Prema našim očekivanjima, udio bruto inozemnog duga u BDP-u trebao bi se do kraja godine spustiti na razinu ispod 80 posto”, zaključuju analitičari RBA. (Agencije)
