Broj ljudi koji su iz raznih razloga svoju domovinu zamijenili nekom drugom zemljom u 2015. je godini dosegnuo ukupno 244 milijuna, što je 41 posto više u usporedbi s 2000., upozorava u utorak objavljeno izvješće Ujedinjenih naroda.
Najnovija revizija svjetskih migracijskih trendova, koju UN objavljuje svake dvije godine, pokazala je da je broj iseljenih ljudi u svijetu – bilo dragovoljno iz ekonomskih razloga, ili uslijed borbenih sukoba – od 2000. porastao za 71 milijun. Podaci uključuju i 20 milijuna ratnih izbjeglica diljem svijeta, većinom iz Sirije, Afganistana i Somalije. Oko jedna trećina, ili 76 milijuna međunarodnih migranata nastanilo se u nekoj od europskih zemalja, od čega 12 milijuna u Njemačkoj, te devet milijuna u Velikoj Britaniji.
Najveću imigrantsku populaciju ima SAD, s 47 milijuna useljenih migranata, dok ih Rusija ima 12 milijuna, a Saudijska Arabija 10 milijuna. Zamjenik glavnog tajnika UN-a Jan Eliasson ocijenio je kako je riječ o problemu koji će “na neko dulje vrijeme obilježiti međunarodni krajobraz”. Stoga je neophodno pozabaviti se njime, upozorio je Eliasson, te pozvao na razvoj migracijskih politika koje bi omogućile sigurnija i uredna prekogranična kretanja, a useljeničke i lokalne zajednice pozvao je na “međusobno poštivanje” i stavljanje naglaska na pozitivan doprinos imigranata diversifikaciji društva.
Slovenija je u utorak pojasnila nova ograničenja za prijam migranata i izbjeglica iz Hrvatske koja je uvela zbog zahtjeva Austrije, ali je pri tome zanijekala navode da Austrija odbija na granici i u logorima sve za koje se pokaže da su ekonomski migranti i da ih vraća u Sloveniju. Austrija, kako navodi u priopćenju slovensko ministarstvo unutarnjih poslova, i dalje prima migrante osim ako se pokaže da su oni prikrivali svoj pravi identitet, na primjer da su rekli kako dolaze iz Sirije iako se pomoću tumača za arapski jezik dokazalo da su iz zemalja Magreba.
Iste postupke bolje identifikacije migranata i izbjeglica bez dokumenata uvela je nedavno na temelju njihova govora i Slovenija, a migrante koje joj Austrija vrati smješta u izbjegličke centre radi ponovne identifikacije. Slovensko ministarstvo unutarnjih poslova navelo je da se u zadnje vrijeme moralo prilagoditi postupcima Austrije u pogledu broja migranata koje je ta država u stanju dnevno primiti.
Riječ je o tome da Austrija od kraja prošle godine u dogovorene sate prima najviše tri vlaka sa po maksimalno 540 putnika dnevno, te još 400 osoba u autobusima, dok se ostali prijevozi izvan tih termina i te kvote mogu dogovoriti u iznimnim slučajevima. Slovenija je o tome obavijestila i Hrvatsku kako bi se tome prilagodila jer su vlakovi u Dobovu ponekad dolazili izvan termina, a donedavno i s prevelikim brojem migranata, tvrde u Ljubljani.
U srijedu će se na Šentilju radi daljnjih dogovora vezano na migrante sastati ravnatelji slovenske i austrijske policije, što je bilo ponuđeno i hrvatskoj vladi, ali je mogućnost bila otklonjena, navode u slovenskoj policiji.
