Britanski poljoprivrednici, supermarketi i dobavljači hrane apeliraju na britansku premijerku Theresu May da u predstojećim pregovorima o Brexitu osigura postizanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Europskom unijom koji bi bio u primjeni nakon razdruživanja.
Industrijski čelnici kažu da bi izostanak takvog dogovora mogao naštetiti britanskoj ponudi hrane i pića i dovesti do poskupljenja. Premda je veći dio te industrije smješten u Velikoj Britaniji, ona ne može poslovati u izolaciji, ističu čelnici.
Pozivaju stoga ministre da se pobrinu da na uvezene i izvezene proizvode ne budu nametnute više carine.
Premijerka May sprema se pokrenuti proces izlaska iz Europske unije u srijedu, kada će aktivirati članak 50 Lisabonskog ugovora, nakon čega Velika Britanija ima dvije godine tijekom koje mora finalizirati uvjete po kojima će se povući iz EU-a.
U zajedničkom pismu, Nacionalno udruženje poljoprivrednika, Udruženje industrije hrane i pića i Britanski maloprodajni konzorcij (BRC) pozivaju ministre da se pobrinu da im se omogući kontinuirana bescarinska slobodna trgovina s EU-om.
Pritom je glavna direktorica u BRC-u Helen Dickinson istaknula da je EU daleko najveći britanski trgovinski partner kada je riječ o hrani. “Da bi cijene ostale niske za potrošače, izuzetno je važno da nemamo nikakve nove carine i da zadržimo nesmetano kretanje roba a potrošače stavimo u fokus”, kazala je.
Članove tog konzorcija čine britanske farme, prehrambeni divovi poput Nestlea i maloprodajni lanci poput Tescoa. Pred početak pregovora o Brexitu, mnoge različite industrije lobiraju kod ministara u vezi važnosti njihovih sektora i o tome kako će biti pogođeni izlaskom Britanije iz EU-a.
Udruženja prehrambene industrije procjenjuju da njihovi članovi zapošljavaju sveukupno 3,9 milijuna ljudi i da su britanskom gospodarstvu godišnje vrijedni 108 milijardi funta. Ujedno napominju da poljoprivrednici moraju uvoziti stočnu hranu i izvoziti proizvode ako potražnja u Velikoj Britaniji nije dostatna.
Proizvođači hrane i pića oslanjaju se pak na izvoz kako bi širili poslovanje a na uvoz kako bi pribavili određene sirovine, dok malotrgovci trebaju pristup čitavom asortimanu roba tokom cijele godine, ističu predstavnici tih sektora.
