Brexit bez dogovora sve izgledniji

Britanska premijerka Theresa May suočena je u utorak s vjerojatnim povijesnim porazom na glasanju o njezinom sporazumu o brexitu u parlamentu, zbog čega bi se Velika Britanija mogla naći u limbu.
Samo dva i pol mjeseca prije predviđenog izlaska Britanije iz EU-a, očekivani poraz Therese May ostavlja otvorenim niz ishoda, od oživljavanja njezina sporazuma, izlaska iz EU-a bez sporazuma do održavanja novog referenduma na kojem bi brexit mogao biti posve zaustavljen.

Dok Britaniji prijeti najdublja politička kriza u zadnjih pedeset godina, glasnogovornik May kaže da će ona brzo odgovoriti na rezultate glasanja. Sjednica britanskog parlamenta na kojoj će se glasati o Mayinu sporazumu trebala bi početi u utorak u 19 sati po lokalnom vremenu.

Glasnogovornik je također rekao da na sastanku premijerke i ministara u utorak ujutro nije bilo govora o odgodi brexita nakon roka 29. ožujka.

May tvrdi da je prihvaćanje njezina sporazuma jedini način na koji parlament može ispuniti svoje obećanje da će provesti rezultate referenduma iz 2016. te da bi sve drugo bilo “katastrofalno” za demokraciju. Njezini ministri ustrajavaju na toj poruci u utorak uoči glasanja. “Britanski narod povjerio nam je odgovornost”, rekao je ministar okoliša Michael Gove za radio BBC. “Hoćemo li ispuniti ta očekivanja i glasati za napuštanje Europske unije ili ćemo ih razočarati i naštetiti našoj demokraciji tako da nećemo glasati za izlazak iz EU-a?”, upitao je.

Mnogi zastupnici iz premijerkine Konzervativne stranke koji su za brexit odbacuju njezin sporazum s EU-om, posebice odredbu o tzv. “backstopu”, zaštitnom mehanizmu koji jamči da neće biti tvrde granice na irskom otoku u slučaju da se do isteka prijelaznog razdoblja ne dogovori novi sporazum koji će omogućiti da se izbjegne ponovna uspostava graničnih kontrola između Irske i Sjeverne Irske.

Dominic Raab, koji je dao ostavku na dužnost ministra za brexit u studenome u znak prosvjeda protiv premijerkinih planova, izjavio je da vlada ne bi smjela izgubiti živce zbog mogućnosti brexita bez sporazuma. Mnogi poslodavci strahuju da bi takav izlazak značio kaos za poslovanje. “Mi ćemo izaći 29. ožujka”, rekao je on dodavši da je vrijeme da se na ovom glasanju jasno kaže da su trenutačne odredbe sporazuma neprihvatljive.

Britanski parlament glasat će u utorak navečer o sporazumu koji je britanska vlada ispregovarala s preostalih 27 članica u studenome prošle godine. U slučaju da May večeras izgubi, očekuje se da će čelnik laburista Jeremy Corbyn pozvati na izglasavanje nepovjerenja premijerki.

Koliko bi tko time bio pogođen, ovisi prije svega o stupnju povezanosti i isprepletenosti proizvodnih procesa na otoku i kontinentu.

Automobilska industrija

Širom svijeta se godišnje registrira 85 milijuna novih automobila, od toga dva milijuna u Velikoj Britaniji. Brexit će na prodaju u toj zemlji doduše utjecati, ali ne dramatično, kaže Ferdinand Dudenhöffer, stručnjak za automobilsku industriju sa Sveučilišta u Essenu. “Ako u Engleskoj bude zabilježen pad prodaje za dvadeset posto, to njemačku auto industriju neće ozbiljno uzdrmati.”

Različiti proizvođači su za taj slučaj različito pripremljeni. Najviše će Brexit osjetiti BMW. Ova kompanija na britanskim otocima ima tvornicu Minija, a osim toga i tvornicu motora Hams Hall pored Birminghama u kojoj se proizvode motori ne samo za Mini, već i za BMW-ove serije jedan i tri.

Problemi bi međutim mogli nastati u isporuci dijelova između pojedinih tvornica kontinentalne Europe i Velike Britanije. To bi na primjer moglo pogoditi Opelovu marku Vauxhall – u međuvremenu su obje ove marke u vlasništvu francuskog koncerna PSA. Francuzi su doduše zatvorili Opelovu tvornicu u njemačkom Bochumu, ali i dalje radi ona u Ellesmere Portu u blizini Liverpoola.

Ali uza sve negativne efekte kada je riječ o logistici, Brexit bi mogao imati i neke pozitivne posljedice za njemačku autoindustriju, naglašava Dudenhöffer. Ako se nastavi pad vrijednosti britanske funte, to će značiti jeftiniju proizvodnju automobila u toj zemlji od one u zoni eura – pod uvjetom naravno da carine ne budu previše visoke.

Banke

Od referenduma o Brexitu u fokusu pozornosti javnosti se nalazi financijski sektor. Razlog: on u ukupnom bruto proizvodu Velike Britanije sudjeluje s dvanaest posto, i to ga čini jednom od najvažnijih privrednih grana u zemlji. Dosad je London bio najvažniji financijski centar Europe, ali izvaneuropske banke koje su odande vodile svoje poslove širom Europske unije, to nakon Brexita više neće moći. One će morati pronaći neko sjedište unutar EU-a.

London će izgubiti na značenju kao financijsko središte

Mnoge su se već odlučile za Frankfurt. Prema procjenama lobističkog udruženja Frankfurt Main Finance, poslovi u vrijednosti od 750 do 800 milijardi eura bi na taj način mogli biti prebačeni u taj njemački grad – veliki dio toga već u prvom kvartalu ove godine. To bi ukupan obujam poslova njemačkih i međunarodnih banaka u Frankfurtu povećalo za petinu. A uz to bi se po procjenama stručnjaka u ovaj grad moglo iz Londona preseliti i 8.000 radnih mjesta.

Kemijska i farmaceutska industrija

U kojoj mjeri će kemijska i farmaceutska industrija biti pogođene Brexitom ovisi dobrim dijelom o tome kakav oblik će on poprimiti. Kao i u drugim branšama, i tu bi tvrdi Brexit mogao izazvati prilične probleme. Udruženje kemijske industrije VCI računa s jedne strane s carinama u visini od oko 200 milijuna eura godišnje. S druge strane izvršni direktor VCI-ja Utz Tillmann još više se boji različite regulative. Ukoliko se ne postigne dogovor o prijelaznim rješenjima, onda bi sve kemikalije koje su proizvedene u Velikoj Britaniji bile bez dozvole korištenja u EU-u. One bi sve morale biti ponovo registrirane, a to bi bio ogroman birokratski posao, boji se Utz.

Slične bojazni imaju i predstavnici farmacije. Trgovina između EU-a i Velike Britanije je intenzivna, jednako kao i isprepletenost pojedinih tvrtki i njihovih proizvodnih procesa. To izaziva veliku zabrinutost, kaže Siegfried Throm, izvršni direktor Udruženja proizvođača lijekova koji se bave i istraživanjima, a tiče se kako proizvodnje i prodaje lijekova, tako i provođenja kliničkih studija.

Zračni promet

Pitanje regulacije i usklađenosti propisa je i za avio-kompanije najveći problem. U slučaju tvrdog Brexita bi najprije došlo do obustave zračnog prometa. U tom bi slučaju naime britanske avio-kompanije izgubile pravo korištenja zračnih luka na području Europske unije. One naime tada ne bi bile dio zajedničkog zračnog tržišta EU-a. To bi pogodilo ne samo avio-kompanije poput British Airwaysa, Easyjeta ili Ryanaira, već i njemačke turističke avio-kompanije kao što su Tuifly i Condor, koje su u većinskom britanskom vlasništvu.

Zračni prijevoznici kao British Airways mogli bi ostati bez prava korištenja zračnih luka u Europskoj uniji. Stručnjaci poput Erica Heymanna iz Deutsche Banka ipak su uvjereni da će sve biti u redu: “Ja vjerujem da je i u slučaju tvrdog Brexita moguće da se ta tema riješi tako da zračni promet između Velike Britanije i kontinentalne Europe i dalje funkcionira.”

Strojarska industrija

Velika Britanija je za njemačku strojarsku industriju jedno od najvažnijih tržišta, ukupan obujam izvoza u tu zemlju iznosi oko sedam milijardi eura. Već 2017. je zabilježen pad izvoza u Veliku Britaniju, kao posljedica nesigurnosti oko Brexita. U ovom slučaju je za njemačke proizvođače dodatni problem i slabljenje britanske funte: time njemački proizvodi za britanske kupce postaju znatno skuplji.

I tu se proizvođači nadaju da ipak neće doći do nereguliranog izlaska Velike Britanije iz EU-a. Ali Thilo Brodtmann iz strukovnog udruženja VDMA ipak upozorava njemačke tvrtke da bi bilo pametno da se pripreme i za slučaj “kaotičnog Brexita”, donosi DW.

You may also like

0 comments