Brdo Brijuni potvrdio spremnost ma pridruživanje EU kroz izravne pregovore

Predsjednici osam država jugoistočne Europe potvrdili su u nedjelju u Sarajevu spremnost za nastavak reformi za priključenje regije EU-u i istaknuli da se međusobni problemi i globalne krizne koji pogađaju i taj dio Europe mogu rješavati jačanjem uzajamne suradnje.

U zajedničkoj izjavi predsjednika BiH, Slovenije, Hrvatske, Srbije, Kosova, Crne Gore, Makedonije i Albanije stoji kako treba ojačati uzajamno povjerenje, razumijevanje i pomirenje, osnažiti proces europskih integracija i priključenja u NATO onih država koje to žele, osigurati stalni dijalog i zajednički se suočiti s globalnim izazovima. “Bezuvjetno ćemo se suzdražti od retorike i djelovanja koje dovode do napetosti u regiji”, rekao je predsjedatelj Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović prenoseći na konferenciji za novinare zaključke summita Brdo-Brijuni.

Predsjednici su pozvali na zajedničko suočavanje s migrantskom krizom i istaknuli potrebu suradnje na infrastrukturnim projektima, reformama obrazvonog sustava, eliminiranju svih oblika diskriminacije i jačanju gospodarske suradnje.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala je snažnu potporu nastavku europskih integracija na jugoistoku Europe, no istodobno je upozorila na usporavanje tog procesa što izaziva zabrinutost. “Na žalost moram kazati da sam pomalo zabrinuta razvojem događaja i stanja kada je rječ o prošrenju”, rekla je Grabar-Kitarović pojašnjavajuči kako se regija suočava sa zamorom od proširenja unutar EU i od reformi koje zemlje kandidatkinje moraju provesti.

Predsjednik Italije Sergio Mattarella, koji je bio gost sarajevskog summita, kazao je kako njegova zemlja želi njegovati snažno prijateljstvo sa svim zemljama jugoistočne Europe i poduprijeti širenje EU. “Italija je uvjerena da EU neće biti potpuna sve dok ne uključi sve zemlje jugoistočne Euope”, istaknuo je Mattarella.

Slovenski predsjednik Borut Pahor smatra da se zabrinutost stanjem u Europi proširilo i na jugoistok kontinenta. “Moje je mišljenje da će se idućih mjeseci EU više baviti sama sobom nego procesom širenja, no to ne smije ugroziti proces reformi u zemljama koje žele članstvo”, kazao je Pahor.

Na sarajevskom summitu sudjelovali su i predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Kosova Hashim Thaci, Makedonije Gjorgi Ivanov, Crne Gore Filip Vujanović i Albanije Bujar Nishani. Proces Brdo-Brijuni zajednički su 2013. pokrenuli Hrvatska i Slovenija s ciljem jačanja suradnje među državama jugoistočne Europe i učvršćenja regionalne stabilnosti. Domaćin idućeg summita bit će Makedonija.

Čelnici Hrvatske i Srbije izjavili su u nedjelju u Sarajevu da izravnim razgovorima treba rješitit prijepore oko srbijanskih pregovora s EU-om koje je Hrvatska zaustavila tvrdeći da Beograd ne ispunjava europske kriterije. Hrvatska vlada tvrdi da podupire približavanje Srbije EU-u, ali smatra da Srbija još nije spremna za otvaranje poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava.

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i šef srbijanske države Tomislav Nikolić o najnovijem sporu između dviju država razgovarali su na summitu Brdo-Brijuni u Sarajevu. “Želim naglasiti da Hrvatska ne blokira niti želi blokirati Srbiju u pregovorima za pristupanje EU. Štoviše u našem je interesu da Srbija što prije uđe u članstvo”, rekla je Grabar-Kitarović na konferenciji za novinare nakon skupa. “Međutim, ono na čemu ćemo ustrajati jest ispunjavanje svih mjerila kako kopenhaaških, madridskih tako i svih mjerila i kriterija za članstvo iz procesa stabilizacije i pridruživanja. Danas sam pozvala predsjednika Nikolića da Hrvatska i Srbija sjednu zajedno za stol i da dogovorom rješimo ova prijeporna pitanja u okviru poglavlja 23”, istaknula je hrvatska predsjednica.

Nikolić je rekao da je Srbija iskreno želi postati članica EU-a i Hrvatskoj zamjera što je odmah na prvom poglavlju pokušala ukazati da Srbija nije spremna. “Msilim da ćemo to otkloniti izravnim razgovorima”, rekao je Nikolić dodajući kako je važno dokazati da nitko ne želi zaustaviti proces širenja Unije.

Ocijenio je kako Hrvatska nije uspjela Europi dokazati opravdanost svojih zahtjeva te je najavio će stručnjaci uskoro rješavati taj problem. “Mislim da Hrvatska neće moći opravdati svoj stav i da će Srbija najvjerojatnije imati otvoreno to poglavlje (23)”, kazao je Nikolić ustvrdivši kako neki političari u Hrvatskoj svoje postojanje opravdavaju napadajući Srbiju. “Uvijek se nadam da će to biti politička manjina u Hrvatskoj i da se Hrvatska neće morati vraćati u prošlost kako bi tamo tražila odgovor na pitanje kako se ponašati prema Srbiji”, dodao je Nikolić.

Srbija očekuje otvaranje pregovora u poglavlju 23 i 24, Pravosuđe i temeljna prava i Pravda, sloboda i sigurnost u lipnju, no Hrvatska još nije dala svoj pristanak. Hrvatska traži da se kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23 zatraži puna suradnja s Haškim sudom, ukidanje zakona o nadležnosti Srbije za procesuiranje ratnih zločina na prostoru cijele bivše Jugoslavije te osiguravanje prava hrvatskoj manjini.

Pregovori s Europskom komisijom i državama članicama o rješenju tog problema još traju. Nikolić je istaknuo i da će poglavlje 35, odnosno status Kosova biti veliki problem i za Srbiju i za EU “koja ga je smislila”, a istaknuo je i kako Srbija neće ulaziti u NATO kao niti u jedan drugi vojni blok.

Grabar-Kitarović je na novinarski upit odgovorila da u Hrvatskoj nema ustaštva ni neoustaštva, ali ima incidenata čiji je cilj stvarati umjetne podjele među građanima. “U Hrvatskom saboru nema niti jednog jedinog zastupnika koji zastupa ustaške ideje”, rekla je predsjednica i istaknula da osuđuje sve totalitarizme, uključujući jugoslavneski komunizam.

Grućim problemima u Hrvatskoj opisala je demografske trendove, kako zadržati mlade u zemlji i gospodarsko stanje. “Na tome ću ustrajati. Svaka druga rasprava je bespredmetna”, kazala je Grabar-Kitarović.

You may also like

0 comments