Borut Pahor se založio za nacionalni konsenzus glede migrantske krize

Slovenski predsjednik Borut Pahor zauzeo se u četvrtak u pismu parlamentu za postizanje šireg političkog dogovora među slovenskim strankama o zaštiti državnih interesa u slučaju eskalacije izbjegličke krize, za razlikovanje između izbjeglica i ekonomskih migranata te za jaču kontrolu migrantskog vala na granici s Hrvatskom, osobito u slučaju da primanje migranata preko Slovenije zaustavi Austrija.

To su glavni naglasci iz odgovora koje je u četvrtak slovenski predsjednik dao parlamentu, a šire obrazloženje svog prijedloga, koji je nazvao Nacionalni plan za prijelazno rješavanje migrantske krize, dat će popodne u uvodu sjednice o migrantskoj krizi i njenim posljedicama za Sloveniju, koja će se održati na zahtjev oporbe. Pahor u svom odgovoru parlamentu o problematici izbjeglica navodi da se Slovenija i dalje treba zauzimati za cjelovitu europsku politiku rješavanja migrantske krize, ali da je ona za sada izostala i da ima znakova kako će Austrija za migrante zatvoriti svoju granicu. Zbog toga je potreban širi politički konsenzus kako ubuduće djelovati kako Slovenija ne bi postala “džep” u kojemu bi ostale tisuće izbjeglica i migranata, a slovenski status u Schengenskom prostoru bio ugrožen jer bi se Europa od izbjeglica i migranata branila “na Karavankama”.

Pahor, među ostalim, predlaže da Slovenija utvrdi gornju granicu izbjeglica koje je sposobna i spremna trajnije primiti i zbrinuti, kako bi se tom broju mogla prilagoditi dinamika prijema izbjeglica koji u Europi žele azil, pri čemu ih treba što prije odvojiti od onih koji su zapravo ekonomski migranti. U slučaju da Austrija zaoštri prijem migranata i Slovenija mora donijeti slične mjere jer bi u protivnom u njoj kao u “džepu” ostao prevelik broj ljudi koje Slovenija ne bi mogla zbrinuti, navodi Pahor. Slovenski je predsjednik uz to istaknuo potrebu dobre suradnje s Austrijom, ali i s Hrvatskom, s kojom, kako navodi, treba “dodatno jačati povjerenje, osobito ako se i kada Slovenija odluči na mjere jače kontrole schengenske granice”.

Pahor ističe i važnost Njemačke u cijelom procesu smirivanja izbjegličke krize te važnost kontakata zemalja na balkanskoj migrantskoj ruti, a upozorava i na širu međunarodnu dimenziju koju je potrebno imati u vidu, jer se veliki izbjeglički valovi mogu zaustaviti samo u zemljama odakle migranti dolaze, zbog čega je potrebna i suradnja s SAD-om. Slovenski predsjednik u svom pismu parlamentu navodi kako je nedavno, zajedno s hrvatskom predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović, predložio održavanje regionalne konferencije o migracijama u formatu sastanaka iz procesa Brijuni-Brdo, a na koju bi bio pozvan i američki potpredsjednik Joe Biden. Pahor u svom pismu parlamentu naglašava kako je primarni interes Slovenije zaštita schengenske granice kako se buduća obrane Europe od neželjenih migrantskih valova ne bi uspostavila “na Karavankama”, granici s Austrijom, nego na slovensko-hrvatskoj granici, te kako bi zemlja ostala “u jezgrenom dijelu” sadašnje Europske unije.

You may also like