Boris Lalovac želi mjeriti učinkovitost javne uprave

“To je zapravo ono što Europska komisija od nas traži. Ne traži više linearna rezanja, već dugoročne mjere za uspostavu kvalitetne javne uprave. Nije samo bitno koliki je trošak plaća koji je, kada se gleda na pojedinačnoj osnovi, vrlo nizak, već i učinkovitost”, kazao je Lalovac. Dodao je da Hrvatska troši 12 posto BDP-a na troškove plaća, dok je po učinkovitosti javne uprave na začelju zemalja članica EU-a. Napomenuo je da u zadnjem izvješću Komisija čak nije ni priznala ta linearna rezanja i zato je prikazala proračunski deficit od 5,6 posto.

Lalovac je najavio da će mjere ocjenjivanja učinkovitosti prvo biti implementirane u Poreznoj upravi i Carinskoj upravi, gdje će djelatnicima biti uveden varijabilan dio plaće ovisno o učinku. “Više neće biti ocjenjivanja na temelju osobnog dojma, nego na temelju onoga što ste napravili. U slučaju neefikasnosti postojat će konsekvence. Moje je osobno mišljenje da oni koji ne mogu dati određene rezultate trebaju posao potražiti negdje drugdje”, kazao je Lalovac.

Ministar je istaknuo da je glavni cilj Ministarstava financija dovođenje proračunskog deficita ispod 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javnog duga ispod 60 posto BDP-a. Kazao je da se gospodarski rast zadnjih 10-ak godina temeljio na modelu gomilanja javnog duga i da sada vrlo teško izlazimo iz tih akumuliranih problema iz prošlosti. Zato se sada postavljaju novi ciljevi koji se više ne temelje na javnom dugu, jamstvima, garancijama i financiranjem infrastrukture, nego na zdravoj osnovi ekonomskog rasta i to zahtjeva prilagodbu javnih financija i snažne strukturne reforme, rekao je. “Neki instrumenti koji su vrijedili prije 30 i više godina, kao primjerice printanjenovca ili stvaranje snažne javne potrošnje, nisu generirali gospodarski rast. Mislim da je jedini ispravni put koji može stimulirati gospodarstvo što manje opterećenje gospodarstva i što manje uplitanje države koja treba djelovati samo kao korektivni mehanizam. Više novaca nema, izvori financiranja će se morati nalaziti u gospodarstvu, u privatnom sektoru i u EU fondovima”, kazao je Lalovac.

Jasmina Očko iz Kontrolinga Kognosko naglasila je da je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju prihvatila osnovna načela pravne stečevine vezane za slobodno tržišno natjecanje i strategiju Europa 2020 koja polazi od modernizirane javne uprave kao javnog servisa za građane, privredu i investitore i da u tome kontroling igra važnu ulogu. Denis Petrović iz konzultantske kuće Contrast konzalting istaknuo je da je Austrija prije 20 godina ušla u EU i započela reforme koje sada stoje pred Hrvatskom te da je situacija između Hrvatske i Austrije iznenađujuće slična. “Austrija ima više djelatnika u javnoj upravi nego Hrvatska, no bitno je koliko su učinkoviti, a ne koliko koštaju”, kazao je Petrović.

Na konferenciji, u organizaciji Lidera i Kontrolinga Kognosko te programsko partnerstvo Contrasta, svoje su iskustvo s uvođenjem kontrolinga u austrijsku javnu upravu podijeliti pomoćnik austrijskog ministra financija Gerhard Zotter te Ursula Rosenbirchler, direktorica Odjela za kontroling učinkovitosti iz Ministarstva uprave Austrije.