Bolton poručio Moskvi da se ne miješa u američke izbore

Savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost John Bolton u utorak je poručio Moskvi da joj se miješanje u američke izbore nije isplatilo, te istaknuo da je to poruka Kremlju: ne petljajte se u američke izbore.

Govoreći tijekom posjeta Moskvi i nakon susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, Bolton je rekao da nema nikakvih dokaza da je rusko uplitanje na bilo koji način utjecalo na rezultat predsjedničkih izbora 2016., ali je stvorilo klimu nepovjerenja prema Rusiji.

“Ono što sam istaknuo u današnjim razgovorima s ruskim kolegama je da ne mislim, što god da su učinili u smislu uplitanja u izbore 2016., da je to imalo ikakav učinak na njih, ali je imalo učinak na stvaranje golemog nepovjerenja prema Rusiji u SAD-u”, kazao je Bolton.

On je također rekao da je Washington daleko od odluke o raspoređivanju raketa u Europi, bez obzira na najavu o povlačenju iz Sporazuma o uništenju i zabrani proizvodnje projektila kraćeg i srednjeg dometa (INF).

Sporazum INF potpisali su 1987. u Washingtonu tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov. Bolton je na konferenciji za novinare rekao da je s Putinom dugo razgovarao o tom sporazumu i namjeri Washingtona da ga napusti. Naglasio je da danas postoji nova strateška realnost u kojoj nuklearni projektili nisu više bilateralno pitanje, jer i Kina danas ima projektile koji bi bili izvan zakona po INF-u, da je Kina dio tog sporazuma.

Najavio je i da će formalna notifikacija o američkom povlačenju biti objavljena u dogledno vrijeme. Agencija AFP javila je da je Bolton izrazio zadovoljstvo vrlo plodnim razgovorima u Moskvi s ruskim visokim dužnosnicima i predsjednikom Putinom. “U dva posljednja dana vodio sam niz vrlo složenih i plodnih razgovora”, rekao je Bolton na konferenciji za novinare nakon 90-minutnog razgovora s ruskim predsjednikom.

Bolton je rekao da su razgovori bili usmjereni na preliminarni dogovor o susretu Donalda Trumpa i Vladimira Putina prigodom komemoracija završetka Prvog svjetskog rata 11. studenoga u Parizu, kao i na Siriju, optužbe za rusko uplitanje u američke izbore i kontrolu naoružanja.

John Bolton se u ponedjeljak i utorak sastao s nekoliko ruskih visokih dužnosnika, među kojima s ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovim, ministrom obrane Sergejom Šojguom i tajnikom ruskog vijeća za nacionalnu sigurnost Nikolajem Patruševim.

Visoki dužnosnik Kremlja Jurij Ušakov rekao je da su razgovori bili “zanimljivi” i da Boltonova nazočnost znači da Washignton želi održati dijalog s Moskvom. “Moje je mišljenje da je Boltonov posjet znak da je Trumpova administracija … spremna na dijalog. Mi imamo istu spremnost i namjeru”, rekao je Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku.

Američki su agenti u rujnu uhitili skoro 17.000 članova obitelji koji su pokušali ilegalno prijeći granicu SAD-a s Meksikom, što je povećanje od 31 posto u odnosu na prethodni mjesec, prema službenim statistikama objavljenim u utorak.

U obraćanju novinarima u utorak dužnosnici Trumpove administracije su upozorili na povećanje broja migrantskih obitelji kao dokaz “granične krize” jer je te skupine imigrantskim službenicima teže privesti i deportirati zbog zaštite koju američki zakon pruža djeci migranata.

Administracija predsjednika Donalda Trumpa upozorila je na promjenu sastava migranata koji pokušavaju prijeći u Sjedinjene Države od najvećim dijelom odraslih pojedinaca prema djeci i obiteljima koji se kreću zajedno.

Oko 40 posto uhićenih u fiskalnoj 2017. i 2018. su bila djeca bez pratnje ili obitelji s djecom u usporedbi s 10 posto u 2012., prema nestranačkom Institutu za migracijsku politiku. Prema brojkama objavljenim u utorak, američki granični službenici uhitili su ukupno skoro 397.000 ljudi na južnoj granici u fiskalnoj 2018. koja je završila 30. rujna, što je veliko povećanje u odnosu na 304.000 uhićenih u 2017. ali uglavnom u skladu s trendovima uhićenja migranata na američkoj južnoj granici tijekom zadnjeg desetljeća.

Uhićenja na granici opala su u prvim mjesecima nakon što je Trump preuzeo dužnost u siječnju 2017. ali su se obnovila tijekom zadnje godine. Stručnjaci vjeruju da je Trumpova protuimigrantska retorika odvratila potencijalne migrante od prelaska granice u prvim mjesecima njegova predsjedništva. Trump je obećao početi s rezanjem milijuna dolara pomoći Središnjoj Americi zbog karavane od nekoliko tisuća uglavnom honduraških migranata koji bježe od siromaštva u svojoj zemlji.

Europska unija osuđuje jednostranu rusku gradnju mosta koji povezuje Krim i Rusiju, poručila je u utorak u Europskom parlamentu u Strasbourgu visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini.

Federica Mogherini je u raspravi na plenarnoj sjednici parlamenta o stanju u Azovskom moru osudila jednostranu rusku gradnju mosta koji povezuje Krim i Rusiju, rusko otežavanje plovidbe ukrajinskih brodova u Azovskom moru te prateću militarizaciju tog područja.

Krimski most, dug 19 km, ide preko Kerčkog prolaza koji Azovsko more razdvaja od Crnog i povezuje poluotok Kerč na Krimu s Tamanskim poluotokom na jugu Rusije, a Rusija ga je pustila u promet u svibnju ove godine.

“Kada se međunarodni zakoni prekrše, kao i ukrajinski suverenitet i teritorijalni integritet, Europska će unija stati na stranu ukrajinskog naroda. Osuđujemo gradnju mosta bez pristanka Ukrajine”, rekla je Mogherini europarlamnetarcima u Strasbourgu.

“Most onemogućava prolaz plovila u ukrajinske luke u Azovskom moru. Rusija je prije šest mjeseci počela primjenjivati novi inspekcijski režim za teretna plovila, koja pristižu u ukrajinske luke u Azovskom moru ili iz njih izlaze. Te inspekcije uzrokuju velika kašnjenja koja su se dramatično povećala u prethodnim mjesecima i izravno utječu na troškove, ne samo ukrajinskih izvoznika, već i brodova članica Europske unije”, poručila je Mogherini.

Početkom listopada ove godine objavljeno je da će Ukrajina izgraditi vojnu bazu u Azovskom moru, kako bi se suprotstavili sve većim ruskim snagama.

“Crno more je europsko more i ne želimo biti svjedoci novog okupljanja vojnih snaga u našoj neposrednoj blizini. Insistirat ćemo na međunarodnom pravu, konvencijama i podržavati Ukrajinu u ovim okolnostima”, istaknula je Mogherini.

Šefica europske diplomacije ponovila je da EU nikada neće priznati nezakonitu rusku aneksiju Krima.

Sandra Kalniete, potpredsjednica kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) rekla je kako “bezočno kršenje međunarodnog prava od strane Ruske Federacije nije ništa novo”.

“Europska unija do sada nije bila dorasla izazovu. Pokazivala je nezainteresiranost i slabost, prije nego snagu i odlučnost”, ocijenila je Kalniete.

Interes je Europske unije slobodna plovidba u Azovskom moru, a Europska unija treba djelovati kao posrednik između Kijeva i Moskve, rekao je u raspravi Victor Bostinaru ispred kluba socijaldemokrata u Europskom parlamentu (S&D).

Militarizacija Crnog mora “predstavlja rizik za cijeli istočni blok NATO-a”, a u Azovskom se moru treba izbjeći daljnja militarizacija, smatra Bostinaru.

Jean-Luc Schaffhauser, koji je govorio ispred kluba zastupnika Europa nacija i slobode (ENF), smatra da je američka odluka da isporuči oružje Ukrajini, razlog povećanje tenzija u Azovskom moru. “Kijev želi sukob s Moskvom, usprkos sporazumu iz Minska, a Europska unija je suučesnik u tome”, rekao je Schaffhauser.

Europski parlament će o rezoluciji o stanju u Azovskom moru glasati u četvrtak.

You may also like

0 comments