Bolje privatizirati INA-u i HEP nego ući u dužničko ropstvo

Gospodarski rast nije moguć bez privatizacije državne imovine, a što će pridonijeti i smanjenju javnog duga, poboljšanju kreditnog rejtinga, novim investicijama i drugim pomacima, zaključak je panela “Kako privatizirati državnu imovinu u svrhu gospodarskog rasta” održanog u utorak na Veleučilištu Vern.

S takvim su zaključkom uz ostalo složili predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) Tomislav Boban, predstavnik investicijskog društva InterCapital Tonći Korunić i predsjednik Uprave PBZ Croatia osiguranja Dubravko Štimac, dok je predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske Krešimir Sever više puta istaknuo da sindikati nisu protiv privatizacije i prodaje državne imovine, ali su protiv brze rasprodaje strateških tvrtki poput ACI-ja, Podravke, Končara i sličnih.

I dok za primjerice Štimca nema nikakve dileme da se državni udjeli u tim, ali i drugim tvrtkama, poput, kako kaže, 25 posto dionica HEP-a, kao i dijela udjela u Plinacrou, Janafu trebaju prodati, Sever u to ne vjeruje i smatra da bi za prodaju takvih udjela trebalo pitati i što misli narod na javnoj raspravi jer je to i narodna imovina, a dobrodošla bi bila i rasprava u Hrvatskom saboru.

“Bez javne rasprave ostaje nam da vjerujemo da je jedan uzak, zatvoreni krug ljudi odlučio o toj prodaji i sindikati se s time ne slažu. A o tome ‘bruji’ i sindikalno članstvo u Hrvatskoj te iz međunarodnih krugova jer se bojimo da će se to rasprodati, radnici ostati bez posla, a poslovanje tih tvrtki prestati”, poručio je Sever.

Ako je cilj prodaje zaraditi i naći investitore koji će od toga imati profit, zašto se tako ne bi mogla ponašati i država s pametnijim i odabirom menadžmenta bez uplitanja politike, upitao je Sever.

Boban, Korunić i Štimac su se, pak, složili da nove odluke Vlade o prodaju državnih udjela mogu donijeti dobre pomake i za državni proračun, ali i za tvrtke čiji se udjeli prodaju, tim više što se u prvom valu prodaje manjih udjela od 20 do 30 posto putem Zagrebačke burze (Končar EI, Sunčani Hvar i HTP Korčula) vjerojatno neće ništa bitno primijeniti niti poremetiti poslovanje tih tvrtki.

“Oglašena prodaja i odluke o tome dobro su promišljene i vodili smo interesa o interesima i stanovnika i tvrtki. Kamo sreće da uspijemo to prodati i uprihoditi od 1,5 do oko 2 milijarde kuna do početka ove jeseni”, kazao je Boban.

Na upit o današnjem prosvjedu radnika Končara protiv prodaje, Boban je odgovorio da s time “nisu računali, da pretjeruju, te da im ne želi osporavati pravo na prosvjed, ali moraju znati da država kao vlasnik ima pravo raspolagati svojom imovinom”.

Pozvao se i na odluku Vlade kojom su ti procesi počeli te je CERP pokrenuo postupak prodaje oko 20 posto državnih dionica Končara, podsjećajući i da je odluku o toj prodaji donijela bivša vlada, naglašavajući da time, kao i drugim prodajama, država ništa ne gubi, kao ni te tvrtke nego im to može donijeti nova ulaganja i razvoj.

Referirajući se na Severovo pitanje zašto se u Končar i druga državna poduzeća ne postave nepolitičke i stručne uprave, Boban je kazao da je “vrlo teško promijeniti korporativno upravljanje ako se ne promijeni vlasnik, a u javnom sektoru i teže, jer za to bi trebala posebna edukacija koju će proći ljudi koji će sjediti u nadzornim odborima”. “Ali kako to dugo traje, a mi nemamo vremena, odluka Vlade je da se krene ovako kako smo krenuli”, rekao je.

Napomenuo je i da je sve to nastavak aktivnosti u skladu sa strategijom upravljanja državnom imovinom od 2013. do 2017. koju treba poštovati, kao i da zbog izbora kasni plan upravljanja tom imovinom za ovu godinu, ali vjeruje da će uskoro biti dovršen. Liste na kojima su tvrtke za privatizaciju ne znače i njihovu brzu i automatsku prodaju, jer treba još puno toga napraviti u pripremi dokumentacije i drugog, a ne zna se ni hoće li investitora i stvarno biti, dodaje Boban.

Korunić i Štimac su uvjereni da će se investicijski te pogotovo domaći mirovinski fondovi odazvati na kupnju ponuđenih državnih dionica putem Zagrebačke burze, a kada bi se tome još dodali udjeli u HEP-u, Plinacrou, Janafu, autocestama i drugim, koji hitno trebaju na Burzu, samo od tih fondova moglo bi se ‘dobiti’ 14 do 15 milijardi kuna.

“Treba iskoristiti ‘veliki bazen’ nacionalne štednje u II. mirovinskom stupu, a i mi smo kao PBZ Croatia osiguranje zainteresirani za kupnju udjela u nekim tvrtkama, jer bi bilo vrlo razumno od ukupno oko 75 milijardi kuna imovine u sva četiri mirovinska fonda izdvojiti oko 20 posto ili 14 do 15 milijardi kuna za kupnju državnih dionica. To bi bilo dobro i za članove fondova, dakle građane, i za te tvrtke”, poručio je Štimac.

You may also like