Analiza
Cijene prirodnog plina na europskim tržištima porasle su u četvrtak, potaknute očekivanim padom temperatura i smanjenjem proizvodnje energije iz obnovljivih izvora tijekom vikenda, ali i širim geopolitičkim i gospodarskim nesigurnostima. Ovaj rast cijena dolazi uoči uskršnjih blagdana, kada su trgovinski volumeni smanjeni, a tržište posebno osjetljivo na promjene u ponudi i potražnji.
Prema podacima LSEG-a, nizozemski referentni ugovor za sljedeći mjesec porastao je za 0,24 eura, dosegnuvši 35,66 eura po megavat-satu, dok je lipanjski ugovor skočio za 0,26 eura na 35,86 eura/MWh. U Velikoj Britaniji cijena plina porasla je za 1,75 centi, na 86,75 centi po termu. Ovi pomaci odražavaju očekivanja hladnijeg vremena u sjeverozapadnoj Europi, gdje se temperature sutra očekuju niže za 1,5 °C, iako će tijekom vikenda doseći prosjek od 12 °C, što je 2-3 °C iznad uobičajenog. Prognoze za sljedeći tjedan ukazuju na blagi porast temperatura za 0,6 °C.
Pad proizvodnje energije iz vjetra i sunca tijekom vikenda povećat će potražnju za plinom, budući da se plinske elektrane često koriste za nadoknadu smanjene opskrbe iz obnovljivih izvora. Ipak, očekuje se da će se proizvodnja obnovljivih izvora oporaviti sljedećeg tjedna, što bi moglo ublažiti pritisak na cijene plina.
Geopolitički čimbenici značajno utječu na dinamiku tržišta plina. Europska unija odustala je od plana za uvođenje zabrane uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG) u budućim sankcijskim paketima zbog otpora nekih članica i neizvjesnosti oko alternativnih izvora opskrbe. Umjesto toga, Europska komisija planira izraditi strategiju za postupno ukidanje ovisnosti o ruskoj energiji do 2027. godine, a detalji će biti objavljeni početkom svibnja. Ova odluka odražava složenost osiguravanja energetske sigurnosti u Europi, posebice u kontekstu trenutnih geopolitičkih napetosti.
Analitičari Engie EnergyScana upozoravaju da Europa ne može dopustiti da fleksibilni LNG tereti odlaze u Aziju, što znači da europske cijene plina moraju ostati konkurentne u odnosu na azijske. Trenutni trendovi cijena pokazuju da Europa zadržava privlačnost za LNG isporuke, ali dugoročna stabilnost opskrbe ostaje upitna.
Prema izvješću udruge azijskih i afričkih izvoznika plina (GECF), globalna potrošnja prirodnog plina u 2024. godini dosegla je rekordnu razinu od 4,2 bilijuna kubičnih metara, što je porast od 2,5 % u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast, koji je nadmašio prognoze od 1,5 %, potaknut je stabilnim gospodarskim rastom, nižim cijenama plina i povećanom potražnjom za grijanjem i hlađenjem. Sjeverna Amerika ostala je najveći potrošač s 1,16 bilijuna kubičnih metara, dok je azijsko-pacifička regija zabilježila najveći relativni porast potrošnje od 7 %.
U Europi se potrošnja stabilizirala na 451 milijardu kubičnih metara nakon dvogodišnjeg pada, potpomognuta oporavkom industrijske potražnje. Međutim, rast obnovljivih izvora energije i fokus na energetsku učinkovitost djeluju kao kočnica daljnjem povećanju potrošnje plina. Proizvodnja plina pratila je potrošnju, dosegnuvši 4,18 bilijuna kubičnih metara, dok je svjetska trgovina plinom zabilježila oporavak, posebice zahvaljujući povećanim isporukama cjevovodima (606 milijardi kubičnih metara, porast od 6 %) i blagom rastu trgovine LNG-om (412 milijuna tona, porast od 1 %).
GECF predviđa da će se globalna potrošnja plina u 2025. i 2026. godini stabilizirati na rast od oko 2 %, ali upozorava na rizike povezane s novim američkim carinama i odgovorima trgovinskih partnera. Ove mjere stvaraju značajnu nesigurnost u procjenama potražnje za energijom, budući da bi trgovinski rat mogao usporiti globalni gospodarski rast. Trenutno je prerano za preciznu procjenu utjecaja carina na tržište plina, ali potencijal za negativne posljedice ostaje značajan.
Na europskom tržištu, cijene ugljika pale su za 0,25 eura, na 66,72 eura po toni, što ukazuje na određenu volatilnost u energetskom sektoru. U SAD-u, rast temperatura smanjuje potražnju za plinom u kratkom roku, dok dugoročno postoje zabrinutosti oko dostupnosti ruskog plina i mogućeg gospodarskog usporavanja.
Tržište prirodnog plina trenutno je pod utjecajem sezonskih, geopolitičkih i gospodarskih čimbenika. U kratkom roku, pad proizvodnje obnovljivih izvora i niže temperature povećavaju potražnju za plinom, što podiže cijene. Međutim, dugoročno, rast obnovljivih izvora, energetska učinkovitost i potencijalno usporavanje globalnog gospodarstva mogli bi ograničiti potražnju. Europska strategija za smanjenje ovisnosti o ruskoj energiji do 2027. godine ključna je za budućnost tržišta, ali njezin uspjeh ovisit će o pronalaženju pouzdanih alternativnih izvora opskrbe.
U međuvremenu, GECF procjenjuje da će globalni kapaciteti za ukapljivanje plina do 2028. godine porasti za 206 milijuna tona, što bi moglo olakšati opskrbu i stabilizirati cijene. Ipak, volatilnost ostaje glavna karakteristika tržišta, a investitori i potrošači morat će se prilagođavati neizvjesnoj budućnosti oblikovanoj klimatskim, gospodarskim i političkim promjenama.
Rast cijena plina u Europi odražava složenu interakciju klimatskih uvjeta, geopolitičkih tenzija i gospodarskih izazova. Dok kratkoročni čimbenici poput pada temperatura i smanjenja obnovljivih izvora guraju cijene prema gore, dugoročni rizici, uključujući trgovinski rat i prelazak na obnovljive izvore, stvaraju nesigurnost. Europa se suočava s izazovom osiguravanja stabilne opskrbe plinom dok istovremeno smanjuje ovisnost o Rusiji, što će zahtijevati strateško planiranje i međunarodnu suradnju.
