RBA Analize
Prema preliminarnim podacima Eurostatovog izvješća o potrošačkim cijenama u euro području, uz mjesečni porast od 0,2%, godišnja promjena u veljači zabilježila je rast od 0,9%, blago ispod očekivanih 1,0%.
Utorak su obilježile objave o kretanju inflacije u euro području za veljaču. Prema preliminarnim podacima Eurostatovog izvješća o potrošačkim cijenama u euro području, uz mjesečni porast od 0,2%, godišnja promjena u veljači zabilježila je rast od 0,9%, blago ispod očekivanih 1,0%.
S druge strane, temeljna inflacija porasla je za 1,2% na godišnjoj razini, u usporedbi s očekivanih 1,1%. Pri tome, oporavak cijena sirove nafte te smanjenje poreza na dodanu vrijednost u Njemačkoj najsnažniji su čimbenici koji su utjecali na povećanje inflacije u protekloj godini. S druge strane, novi ponderi u košarici inflacije također su imali utjecaja. Cijene sirove nafte na svjetskom robnom tržištu u utorak su zabilježile pad.
Cijena sirove nafte tipa Brent pala je 99 centi, ili 1,55%, na 62,70 dolara po barelu, dok je cijena sirove nafte tipa WTI pala 89 centi, ili 1,47%, na 59,75 dolara po barelu. OPEC i partneri u četvrtak će se sastati putem videokonferencije u pokušaju postizanja konsenzusa o daljnjem upravljanju te opskrbi globalnog tržišta. Danas su na rasporedu objave konačnih podataka PMI pokazatelja uslužnog sektora za veljaču, proizvođačke cijene u euro području za siječanj te ADP promjena zaposlenosti u SAD-u za veljaču.
Vujčić komentirao inflaciju u RTL Direktu
Guverner HNB-a Boris Vujčić gostovao je u RTL Direktu. Govorio je o golemom padu BDP-a, broju nezaposlenosti i ostalim specifičnostima koronakrize
Upitan kako to da se ekonomija drži solidno unatoč rekordnom padu BDP-a, Vujčić je pojasnio: ‘Dva su razloga. Prvi su potpore. U prosincu smo imali 180.000 ljudi na potporama za zaposlenost. Drugi je to da se ipak ova kriza smatra privremenom i prolaznom, jednim šokom koji će se jako brzo ispraviti kada nestane pandemija. Kada stane i kada ćemo se ponovno moći kretati, kada će te usluge proraditi. Ljudi ne gube poslove kao što su ih gubili u prošloj krizi kad je bilo jasno da će to trajati duže i da je to trajni pad potražnje’.
Pojasnio je i da novac za potpore dolazi iz duga, tj. primarne emisije centralne banke tzv. ‘štampanja novaca’.
Upitan zašto nema velike inflacije, a štampa se novac, Vujčić odgovara RTL-u.:
‘Ono što mi smatramo inflacijom je obično rast potrošačkog indeksa cijena. Znači, košarice dobara. I stvarno nema porasta cijena. Prvenstveno jer su pale cijene energije i hrane tijekom krize, što je isto logično. Ono što je poraslo, taj novac koji je naštampan je otišao u rast cijena, ali rast cijena obveznica, dionica, obveznica kojima se države zadužuju, dionica, nekretnina. Različitih vrsta financijske imovine. Neke cijene rastu, ali ne one koje su u potrošačkoj košarici.’
Kaže i kako nas pad BDP-a treba brinuti jer tiskanje novca ne može riješiti problem: ‘Novac je samo sredstvo razmjene. Neće proizvesti mikrofon, kravatu – novac je tu za lakše transakcije. Što duže traje tiskanje novca, to je manje efikasno u utjecaju na gospodastvo.U ovom trenutku u Hrvatskoj nemamo toliki rizik inflacije, ali rizik je rasta javnog duga’
