Analiza DZS-a
Ukupne zalihe gotovih industrijskih proizvoda na kraju rujna ove godine bile su za 1,1 posto manje u odnosu na kolovoz te 5,9 posto manje nego u rujnu prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema glavnim industrijskim grupacijama (GIG), na mjesečnoj razni su najviše pale zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju, za tri posto. Zalihe intermedijarnih proizvoda su smanjene za 1,9 posto, a netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 1,4 posto.
Istodobno su zalihe kapitalnih proizvoda porasle za pet posto, a energije za 1,5 posto.
Na godišnjoj su razini zalihe trajnih proizvoda za široku potrošnju pale za 17 posto, intermedijarnih proizvoda za 13,8 posto, energije za 4,3 posto i kapitalnih proizvoda za 2,8 posto.
Zalihe netrajnih proizvoda za široku potrošnju na godišnjoj su razini porasle za 1,3 posto.
Statistika prema područjima nacionalne klasifikacije djelatnosti (NKD) pokazuje da su na mjesečnoj razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 1,2 posto, a u rudarstvu i vađenju su porasle za 1,5 posto.
U sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha na mjesečnoj razini ostvaren je u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za čak 341,9 posto.
Za 12,1 posto su porasle zalihe u proizvodnji proizvoda od gume i plastike, za 7,3 posto u proizvodnji gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme, za 6,6 posto u proizvodnji računala te elektroničkih i optičkih proizvoda itd.
Najviše su pale zalihe u proizvodnji papira i proizvoda od papira, za 21,3 posto te proizvodnji duhanskih proizvoda, za 19,4 posto.
Na godišnjoj su razini zalihe u prerađivačkoj industriji pale za 6,6 posto, a u rudarstvu i vađenju porasle za 6,1 posto.
Statistika u sklopu prerađivačke industrije najveći rast zaliha bilježi u proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava, za 94,1 posto, proizvodnji kože i srodnih proizvoda za 67,7 posto te proizvodnji duhanskih proizvoda, za 41,9 posto.
Proizvođačke cijene u europodručju porasle su za 2,7% u rujnu u odnosu na prethodni mjesec, što je najveći mjesečni porast od siječnja 1995. i znatno iznad tržišnih očekivanja od 2,2%, usred naglog gospodarskog oporavka od pandemije COVID-19, poremećaja globalnih opskrbnih lanaca i skoka cijena plina. Najveći pritisak na povećanje očekivano dolazi od energije (7,7% naspram 1,9% u kolovozu); slijede repromaterijalni proizvodi (1,0 % prema 1,3%), kapitalni proizvodi (0,5 %, isto kao u kolovozu). Na godišnjoj razini, proizvođačke cijene u rujnu su porasle za 16,0 %, što je također rekordni rast.
Broj Amerikanaca koji su podnijeli nove zahtjeve za naknadu za nezaposlene pao je na 269 tis. u tjednu koji je završio 30. listopada, s revidiranih 283 tisuće u prethodnom razdoblju i ispod tržišnih očekivanja od 275 tisuća. Bio je to najmanji broj zahtjeva za nezaposlene otkako je pandemija pogodila američko gospodarstvo još u ožujku 2020., budući da se tržište rada nastavilo oporavljati usred porasta potražnje za radnom snagom i kontinuiranog pada broja novih zaraženih koronavirusom. Ipak, trajni nedostatak radnika i dalje je izazov koji bi mogao utjecati na daljnje povećanje zaposlenosti.
