Bitne odluke o novoj europskoj imigracijskoj politici i o reformi schengenskih pravila, koja su se u sadašnjoj izbjegličkoj krizi pokazala nedjelotvornima, Europska unija mogla bi donijeti u ožujku iduće godine, procjenjuje u četvrtak slovenski tisak koji se poziva na neslužbene informacije.
O istoj će temi biti govora na sastanku Vijeća EU-a idućeg tjedna. Slovenski premijer Miro Cerar će tom prilikom zastupati stajalište da se nove europske kvote za članice EU-a za prijem sirijskih izbjeglica koji su sada u Turskoj ne mogu određivati sve dok Njemačka ne kaže “stop” dosadašnjoj poliitici otvorenih vrata za migrante i dok se ne uspostavi učinkovita kontrola grčko-turske granice, piše ljubljansko “Delo”. Prema anonimnim ocjenama koje prenosi list, nova europska politika mogla bi biti jasna u ožujku iduće godine, do kada će se izbjeglički val prema Europi nastaviti. Na nju će bitno utjecati Njemačka, koja je primila najviše izbjeglica, iako će u to vrijeme EU-om predsjedavati Nizozemska, koja je prva iznijela ideju stvaranja “mini-Schengena” unutar sadašnjeg schengenskog područja, kako bi se izbjeglički problem mogao bolje kontrolirati. “O novoj politici prema izbjeglicama treba se dogovoriti što prije jer mnogi europski, pa i slovenski političari migrantsku krizu koriste za širenje euroskepticizma i straha od raspada EU-a”, izjavio je za “Delo” ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, reagirajući na pozive oporbe da vlada dade ostavku zbog odluke Austrije da prema Sloveniji počne podizati ogradu za bolju kontrolu izbjegličkog vala.
To što Slovenija nije pozvana na neformalni sastanak koji će se, uoči summita EU-a idućeg tjedna, održati na poziv Austrije, a riječ je već o drugom takvom sastanku zemalja u krugu bogatijih država koje su primile najviše migranata, nikako nije alarmantna stvar, ocijenio je Erjavec. “Oporba miješa kruške i jabuke, nismo pozvani jer smo izrazito tranzitna, a ne ciljna država za migrante. Nema nikakvog razloga da napustimo Schengen ili da nas iz njega izbace, dobro obavljamo svoje zadaće, ali schengenski propisi nisu bili predviđeni za ovoliki useljenički val”, dodao je slovenski ministar vanjskih poslova.
Ljubljanski dnevni list “Dnevnik” navodi, međutim, da Bruxelles nije zadovoljan načinom na koji se Slovenija do sada suočavala s valom izbjeglica koji su tranzitirali njenim teritorijem. “Slovenija se ne drži dublinskih migracijskih pravila, ne kontrolira tko ulazi u schengenski prostor, a izbjeglice ne registrira na predviđeni način”, kazao je neslužbeno anonimni slovenski diplomat u Bruxellesu. Slovenski tisak upozorava na to da su sve žešće polemike oko nošenja tereta izbjegličke krize prisutne i u Europskom parlamentu, s upozorenjima eurozastupnika iz bogatijih država da članice EU-u iz srednje i istočne Europe ne žele prihvatiti imigrantske kvote i dati svoj doprinos rješenju najveće izbjegličke krize u Europi nakon II. svjetskog rata. Tako bi se Slovenija u ožujku, kad se očekuje konačno rješenje situacije, mogla naći u istom košu s Mađarskom i drugim zemljama Višegradske skupine, jer izbjeglička kriza sve više pokazuje da će izbjeglice podijeliti Europsku uniju “u dva tabora”, upozorava “Dnevnik”.
To, ali i izostanak jasnih odgovora Cerarove koalicijske vlade na izazove, brine i zastupnike u slovenskom parlamentu, koji nisu zadovoljni premijerovim ponavljanjem stajališta kako izbacivanje Slovenije iz Schengena “ne dolazi u obzir”. “Kad šef euroskupine, nizozemski ministar financija Jeroen Dijjselbloem, u razgovoru za belgijski list kaže da loše upravljenje migrantskom krizom može dovesti do stvaranja mini-Schengena, onda to nikako nije samo šala”, kazao je za “Delo” predsjednik vanjskopolitičkog odbora u parlamentu Jožef Horvat, član oporbene demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI). “Ako bi do toga došlo, očekujemo da će vlada u cjelini dati ostavku”, dodao je Horvat. “Postavili smo žicu prema Hrvatskoj, sada žicu prema nama postavlja Austrija. Moglo bi nam se dogoditi da postanemo džep za izbjeglice, svojevrsna vojna Krajina Europe”, kazao je oporbeni zastupnik i predsjednik vanjskopolitičkog odbora.
