[vc_row][vc_column width=”1/3″]Unatoč dobrim primjerima, kao i golemom potencijalu, Hrvatska još uvijek nije dovoljno senzibilizirana za veću uporabu obnovljivih izvora energije, posebice biomase.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Predstavljajući sektorska stajališta o položaju OIE i biomase u energetskoj politici Hrvatske, Marijan Kavran, tajnik Hrvatske udruge biomase CROBIOM, istaknuo je prilično loše učinke OIE u javnoj nabavi. Primjerice, kazao je, u Nacionalnom parku Plitvička jezera koriste se kotlovi na fosilna goriva što je “ekološka bomba o kojoj se ne vodi računa”.[/vc_column][/vc_row]
Biomasa, nastavio je, može biti jedan od temelja državne energetike i može se suspaljivati u velikim energetskim postrojenjima. Također, moguće je izgraditi nove kogeneracijske elektrane (proizvodnja električne i toplinske energije) na biomasu, poput onih u Osijeku i Sisku. “Nova kogeneracijska postrojenja na biomasu kao održiv izvor energije mogu biti veliki doprinos stabilizaciji energetskog sektora i dostizanju europskih ciljeva”, smatra Kavran.
Od 2007. do danas u Hrvatskoj je izgrađeno više od 15 takvih postrojenja, a proizvodnja drvnog peleta kreće se oko 300.000 tona, što je više od jedan posto svjetske proizvodnje peleta, ustvrdio je Kavran.
Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec još od veljače 2016., kada je Eurostat objavio podatke o korištenju OIE u EU-u, pokušava utvrditi kako je moglo doći do velike promjene u statistici Hrvatske od čak 10 postotnih bodova, odnosno postizanja čak 27 posto udjela iz OIE. Zabrinjavajuće je kako je Hrvatska zbog statističke ispravke podatka jedina država članica koja je promijenila iznos za toliko postotnih bodova. Mnogi stručnjaci dvoje je li Hrvatska uopće postigla ciljeve za 2020., odnosno kako je bilo moguće napraviti toliku statističku promjenu. Škrlec ističe kako se nakon toga ne govori o OIE i potencijalu biomase kao strateškom interesu, već o plinu, izgradnji mreže, LNG terminala i sl.
Tvrtke u Hrvatskoj, dodao je, prepoznaju potencijal biomase, ali ponajprije za proizvodnju peleta. “No ti peleti, bez obzira na to što su energetski kvalitetniji od ogrjevnog drva i što su vrlo kvalitetna zamjena za prirodni plin, svoje tržište pronalaze izvan Hrvatske. To je jedan od ključnih problema koje valja istaknuti. Umjesto da svoj energent koristi za podmirivanje vlastitih energetskih potreba, Hrvatska ga izvozi”, objašnjava on.
Centri kompetencija su važne poluge za jačanje konkurentnosti gospodarstva te po modelu ‘triple helix’ (uključivanje privatnog sektora, države i obrazovnog sustava) ulažu u specifična znanja. Prvi projekt u drvnoj industriji koji se temelji na privatnoj inicijativi tvrtke Spin Valis – CEKOM SPIN, namjerava potaknuti razvoj inovativnih drvnih proizvoda iz područja drvne industrije i industrijskog dizajna izrađenih od masivnog drva hrasta i bukve te primjenu smart rješenja kod proizvodnje energije iz drva.
Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave tvrtke Spin Valis, kaže kako će se proizvoditi namještaj za sjedenje, objedovanje, odmaranje, spavanje, izlaganje, kao i onaj za radne prostore. “Dakle, to će biti kolekcije namještaja namijenjene globalnom tržištu”, zaključio je,a prenosi Privredni vjesnik.
