Kretanje cijene nafte iz dana u dan zbunjuje ne samo širu javnost nego i stručnjake. Nakon što je cijena s razine od 60 dolara za barel početkom ljeta prošle godine pala na samo 26 dolara u siječnju ove godine, mnogi su analitičari prognozirali da bi mogla pasti još niže.

Ali, dogodilo se suprotno: do sredine ožujka nafta je poskupjela na 40 dolara. Zašto se to događa, donekle objašnjava najnoviji bilten Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC). Nakon što je u veljači cijena OPEC-ove “referentne košarice” sirove nafte prvi put u tri mjeseca skočila, nafta je poskupjela unatoč tome što na tržištu nafte postoji značajan višak ponude nad potražnjom, što se rast globalne ekonomije usporava, što su zalihe sirove nafte i derivata na rekordnim razinama i što je dolar prema drugim vodećim svjetskim valutama ojačao, piše današnje tiskano izdanje Jutarnjeg lista.

Trgovci naftom i prerađivači posebno pomno prate i razliku između redovito skuplje Brent i jeftinije WTI nafte, a jedna od najvažnijih informacija u ožujskom OPEC-ovu biltenu je i ta da je završeno razdoblje u kojem se “spread” između Brenta i WTI-ja neprekidno smanjivao. Kad je riječ o ponudi sirove nafte, OPEC razlikuje dvije kategorije, svoje zemlje članice i ostale zemlje u svijetu.

Tu je posebno važno zamijetiti da su procjene ponuda obiju skupina proizvođača u padu. Najveći pad proizvodnje očekuje seu SAD-u iz tzv. nekonvencionalnih izvora. OPEC očekuje da će potražnja za njegovom naftom u 2016. ostati na prosječnih 31,5 milijuna barela na dan, što je sto tisuća barela manje nego u veljači, ali predstavlja porast od čak 1,8 milijuna barela na dan u odnosu na prethodnu godinu.

U očekivanju sastanka u Kataru, a nakon sastanaka proizvođača u Houstonu, i ranije Dohi, možemo zaključiti kako je ovaj bilten priprema za novi susret koja ima zadatak pripremiti oporavak cijene ukoliko se proizvodnja doista zamrzne na siječanjskoj razini. Naime, ukoliko se to ne dogodi, nitko, pa ni OPEC ne može predvidjeti tržište.