BIH: Optužnice za ratne zločine

Protiv bivšeg zapovjednika u vojsci bosanskih Srba Srećka Aćimovića podignuta je optužnica zbog sudjelovanja u genocidu počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice u srpnju 1995. godine, potvrđeno je u utorak iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine.

Aćimović (48) je 1995. bio zapovjednik Drugog bataljuna Zvorničke brigade vojske Republike Srpske, a optužnica ga tereti da je u tom svojstvu bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je rezultirao raseljavanjem više od četrdeset tisuća Bošnjaka s područja zaštićene zone Srebrenice te ubojstvom više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka. Aćimović je pripadnicima postrojbe kojom je zapovjedao naložio da ubiju više od tisuću zarobljenih srebreničkih Bošnjaka, koji su prije toga bili zatočeni u mjestu Roćević, bnavodi se u optužnici.

Osobno je odabrao lokaciju za strijeljanje zatočenika kod mjesta Kozluk na obalama Drine, gdje su zatočenici nakon pogubljenja pokopani u masovnu grobnicu. Prema navodima optužnice, tamo je od 14. do 16. srpnja strijeljano 1040 zatočenika. Grobnica kod Kozluka je gotovo dva desetljeća ostala skrivena, a do podataka o njoj istražitelji su došli tek početkom prosinca, na temelju informacija koje im je odlučio dati jedan od svjedoka počinjenog zločina. Ekshumacija je započela 4. prosinca, a forenzičari su do sada otkrili posmrtne ostatke tridesetak osoba. Pretraga se odvija u iznimno teškim uvjetima jer je na mjestu gdje je masovna grobnica u proteklim godinama nastalo improvizirano odlagalište smeća.

Jedan od ratnih zapovjednika postrojbi policije bosanskih Srba koje su sudjelovale u genocidu nad Bošnjacima Srebrenice uhićen je u utorak u tom gradu po nalogu Tužiteljstva Bosne i Hercegovine pod sumnjom da je odgovoran za ratne zločine.

Kako je potvrđeno iz sjedišta Tužiteljstva BiH, pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) priveli su Milana Bogdanovića (65), koji je 1995. godine obnašao dužnost zapovjednika policijske postaje u mjestu Skelani kod Srebrenice, a istodobno je bio na čelu posebne policijske postrojbe čiji su pripadnici počinili zločine protiv čovječnosti nakon pada srebreničke enklave, pri čemu je ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Bogdanović je u srpnju 1995. godine koordinirao i zapovijedao policijskim snagama koje su na području Konjević Polja zarobljavale Bošnjake što su se pokušavali probiti iz obruča. Muškarce koje su presreli razdvajali bi od žena i djece te su ih potom odveli u zatočeništvo. Utvrđeno je kako su Bogdanovićevi policajci najmanje 500 zatočenih muškaraca predali pripadnicima vojne polciije koji su ih potom strijeljali. Skupinu od šesnaest zatočenika su pak sami zlostavljali te su ih nakon toga strijeljali. Desetke zatočenih strijeljali su naknadno. Tužiteljstvo BiH tereti Bogdanovića za protuzakonito zatočenje i nestanak sedam zarobljenih Bošnjaka. Njih je policija u Skelanima držala u zatočeništvu uz prisilni rad, da bi im se potom izgubio svaki trag. Tijela nekih od njih nakon rata pronađena su u masovnoj grobnici u mjestu Glogova.

Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci pokrenulo je istragu protiv petorice srbijanskih državljana koje sumnjiči da su na slunjskom području, tijekom agresije na Hrvatsku, u dva navrata pretukli dvoje hrvatskih civila, a ženu i grupno silovali nakon što je od udaraca izgubila svijest.

Istraga zbog ratnog zločina protiv civila pokrenuta je nakon kriminalističkog istraživanja karlovačke policije. Tužiteljstvo sumnja da su petorica okrivljenika uz još jednog sada pokojnog državljanina Republike Srbije u Donjem Primišlju, na području Slunja, kao pripadnici srpskih paravojnih postrojbi civile zlostavljali “u neposrednoj blizini mlina u kojem su boravili”. “Okrivljenike se tereti da su 1992. godine oštećenike udarali puškama od siline kojih je hrvatska državljanka (1960.) izgubila svijest pa su je tada sva šestorica silovali, dok su oštećenika (1948.) udarali kundacima.

Dvojicu okrivljenika (1965. i 1966.) se tereti da su sa sada pokojnim državljaninom Republike Srbije (1962.) ponovno presreli oštećenike, razdvojili ih tako što je jedan od njih (1962.) fizički nasrnuo na oštećenika i protjerao ga, nakon čega se vratio te zajedno sa okrivljenikom (1965.) tukao i udarao kundacima oštećenicu sve dok nije izgubila svijest nakon čega su je silovali”, izvijestilo je državno odvjetništvo na svojoj internetskoj stranici. Tužiteljstvo je protiv okrivljenika predložilo i određivanje istražnog zatvora zbog opasnosti od bijega, utjecaja na svjedoke i osobito teških okolnosti počinjenja djela.

You may also like

0 comments