BiH ima najviše stranih boraca – građana koji su se pridružili ekstremistima u Siriji i Iraku – po stanovniku, upozorio je u Zagrebu pomoćnik američkog državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Hoyt Brian Yee.
– Fenomen radikalizma jača. Ponekad jest povezan s religijom, a ponekad ne. Kakvi god da su izvori radikalizma, prijetnja su za stabilnost zemalja u regiji, posebice zemalja sa slabim institucijama. Na Hrvatsku izravno utječu događaji u BiH zbog 1000 kilometara duge granice koju dijele dvije zemlje – dodao je Yee, koji se u Zagrebu zaustavio kako bi razgovarao s ministrom vanjskih poslova Davorom Ivom Stierom te čuo hrvatske stavove o BiH uoči sastanka Vijeća za proa vedbu mira u toj državi. Opasnost od terorizma i stranih boraca te destabilizacija stanja i “povećana aktivnost Rusije”, kako je rekao, stavlja BiH u fokus aktivnosti zapadne diplomacije i obavještajnih zajednica te NATO-a koji je u novom izvješću o zapadnom Balkanu, koje nije za javnost, nabrojio niz ugroza, od hibridnog ratovanja do radikalizma. Dosadašnji odgovori vlasti u BiH nisu dovoljni, upozorava se i u izvješćima NATO-a, ali i SAD-a koji ih godinama pokušavaju “prisiliti” da se ozbiljnije uhvate ukoštac s tim problemom.
Također, posjet šefa CIA-e Johna Brennana ove godine Sarajevu otkrio je kako je briga i kontingent oružja koji curi u druge države te koji se koristio i u terorističkim napadima. Iako ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić govori da je na stranim ratištima oko 140 osoba iz BiH te da ih je oko 50 poginulo, član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović na izjavu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović da je neophodno uspostaviti programe deradikalizacije, kaže kako se problem preuveličava te da u Hrvatskoj buja ustaštvo a Hrvati odlaze ratovati na strana ratišta, poput ukrajinskog, ovogodišnje izvješće Vlade Azinovića i Muhameda Jusića za Atlantic Initiative spominje veće brojke, ali i zabrinjavajući demografski profil. Na milijun stanovnika dolazi 65 boraca, kažu. No po belgijskim podacima, taj je omjer čak 88 na milijun stanovnika, čime se BiH u Europi smješta odmah iza Kosova. Azinović i Jurić uspjeli su identificirati 188 muškaraca, 61 ženu i 81 dijete koji su otputovali u Siriju i Irak iz BiH između 2010. i 2015. Treba napomenuti da je riječ o identificiranim borcima te da je stvaran broj veći, piše Večernji list.
Indikativan je podatak da je, u usporedbi s kontingentima iseljenika iz drugih zapadnih država, bosanski kontingent stariji – prosječna dob je 31 godina – te uključuje više žena. Udio žena iznosi 36 posto, što je dvostruko više od europskog prosjeka. – Razlog tomu su odlasci cijele obitelji, tzv. hijra. Ponekad odlaze tri generacije – kažu. Također, samo 45% su muškarci u dobi za rat.
