Biden dolazi u Europu, što se očekuje?

Analiza DW-a

Američki predsjednik Joe Biden i Europa žele oživjeti transatlantske odnose i ruskom predsjedniku jasno pokazati granice. Taj proces bi trebao biti pokrenut na samitu G7 koji počinje ovog petka u britanskom Cornwallu.

Osam dana, četiri samita, tri zemlje: raspored Josepha Bidena tijekom prvog posjeta Europi u svojstvu američkog predsjednika je u potpunosti popunjen. Prvo će ovog petka sudjelovati na sastanku sedam najvažnijih zapadnih demokracija u Carbis Bayu u Velikoj Britaniji, zatim na NATO-samitu u Bruxellesu, pa sastanku EU-a i nakon toga sljedeće srijede slijedi razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Ženevi.

Uz to su planirani mnogi bilateralni razgovori, između ostalog i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, kao i kratka audijencija kod britanske kraljice Elizabete u dvorcu Windsor.

Glavni cilj ovog putovanja je, kako je uoči Bidenovog dolaska u Europu rekao njegov savjetnik za sigurnosna pitanja Jake Sullivan, zbijanje redova zapadnih demokracija u globalnoj utrci s autoritarnim režimima u Rusiji i prije svega Kini. Sa stanovišta Europljana radi se, kako je priopćeno, prije svega o „borbi protiv pandemije, zaštiti klime i koristi koju slobodne demokracije mogu donijeti ostatku svijeta”.

Zbog toga je i Boris Johnson, kao domaćin samita G7, pozvao i ostale velike demokracije poput Indije, Južnoafričke Republike, Australije i Južne Koreje. Johnson, koji nakon Brexita Veliku Britaniju želi prezentirati kao globalnu silu kad je u pitanju definiranje agende, govori o „novom savezu demokratski država”.

No, kako u razgovoru za DW kaže Jana Puglierin, šefica berlinskog ureda „Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose”, Biden ne može očekivati da će već pri ovom prvom susretu s europskim partnerima formirati „savez protiv Kine”. „To će biti ples po žici”, kaže ona. Prije svega Francuska i Njemačka imaju svoj predodžbe kad je u pitanju odnos prema Kini. Pariz i Berlin pokušavaju s Pekingom pronaći zajednički jezik barem kada su gospodarski odnosi i zaštita klime u pitanju.Europska unija je protiv Kine uvela sankcije zbog ugnjetavanja Ujgura, ali se nije tako jasno definirala kada je Hong Kong u pitanju kao što je to učinio Washington.

Najvažnije je trenutno za Joea Bidena da od Europljana dobije jamstva za više investicija u Africi i istočnoj Europi kako bi se smanjio utjecaj Kine. „Na samitu G7 bi trebali biti postavljeni temelji za globalno partnerstvo kad je u pitanju infrastruktura i to u zemljama u razvoju koje teže zelenim ciljevima. To bi trebalo poslužiti kao alternativa kineskoj politici, a da to ne bude preočito”, kaže Puglierin. I NATO bi se trebao pojačano baviti prijetnjama koje dolaze od Kine, ali bi istodobno trebao na oku zadržati Rusiju kao glavnu prijetnju europskom kontinentu.

Od susreta Bidena i Putina sljedećeg tjedna Puglierin ne očekuje previše pomaka. Pozicije u sukobu oko Ukrajine i Bjelorusije su preduboko ukopane. No važno je da Biden Putinu prenese poruku kako Zapad govori jednim glasom. Dakle potpuno drugačije nego što je to bio slučaj s Bidenovim prethodnikom Donaldom Trumpom.

Biden, kako smatra Reinhard Bütikofer, vanjskopolitički stručnjak stranke Zeleni u Europskom parlamentu, na Europljane ne gleda kao na protivnike nego kao dragocjene partnere. I EU-diplomati koji rade na pripremi serije samita su optimistični. „Vlada jedna jako dobra atmosfera. Postoji volja za više angažmana, potpuno drugačija situacija od one posljednjih godina. To mogu potvrditi, ali to ionako više nije tajna”, rekao je za DW jedan diplomat iz Bruxellesa.

Na samitu s EU-čelnicima sljedećeg tjedna glavna tema će biti uklanjanje carina i nameta koje je uveo Trump. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, izgledi za postizanje tog cilja su više nego dobri. No Jana Puglierin upozorava na opasnost od euforije. Mnogi u Europi su skeptični hoće li Biden dugo izdržati ovaj novi vanjskopolitički kurs. „Raspoloženje je dobro, ali ne možemo govoriti o svadbenoj atmosferi.”

Naime, još uvijek je dovoljno konfliktnih tema: povlačenje iz Afganistana, svađa oko plinovoda Sjeverni tok II ili prijedlog SAD-a za ukidanjem patenata na cjepivo protiv koronavirusa čemu se Europljani žestoko protive.

Boris Johnson se zalaže za to da bogatije zemlje siromašnijima ustupe više cjepiva nego do sada. EU već sad izvozi veći dio cjepiva, SAD i Velika Britanija žele pojačati izvoz kako bi „Covax” inicijativa Ujedinjenih naroda dobila na brzini.

Na pitoresknoj obali Cornwalla čelnici zemalja G7 će se po prvi put nakon dvije godine sresti osobno. „To rad nakon pandemije čini mnogo lakšim”, kaže jedan diplomat iz Bruxellesa. No zbog mnogih mjera poput nošenja maski i održavanja razmaka, ni ovaj samit neće proteći u potpuno normalnim uvjetima kao onaj prije dvije godine u francuskom Biarrizu. Isto tako se ne računa s prosvjedima u istom obujmu kao i prije pandemije. Trodnevni samit će osiguravati oko 6.000 policajaca, piše DW.

You may also like

0 comments