[vc_row][vc_column width=”1/3″]Koncentracija CO2 u zemljinoj atmosferi u 2016. godini doživljava rekordne razmjere, navode iz Svjetske Meteorološke organizacije (WMO). Prošlogodišnji porast je bio 50 posto veći nego prosjek od prošlih deset godina.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Istraživači tvrde da je spoj ljudskih aktivnosti i vremenski fenomen El Niño bio uzrok tako velikoj razini CO2, koja nije viđena u 800.000 godina. Znanstvenici kažu da je to razlog zašto postizanje zadanih ciljeva u zemljinoj atmosferi je sada nemoguće.
Ovogodišnje izvješće o stakleničkom plinu (greenhouse gas) sastavljeno u organizaciji WMO, je temeljeno na mjerenjima iz 51 države.[/vc_column][/vc_row]
Istraživačke postaje su raštrkane po planeti, i mjere koncentracije toplih plinova, uključujući ugljični dioksid, metan i dušikov oksid. Brojke koje su objavili iz Svjetske Meteorološke organizacije su izračun onoga što je ostalo u atmosferi nakon značajne količine progutane u Zemljine “slivnike” , što uključuje oceane i biosferu. Izmjerene koncentracije CO2 su u 2016. godini dosegle 403.3ppm, dok godinu prije su bili samo 400ppm (parts per million).
Dr Oksana Tarasova, voditeljica svjetskog atmosferskog programa u WMO je rekla BBC News “To je najveći porast što smo doživjeli u 30 godina koliko postoji ovaj projekt,” “Dosadašnji je najveći porast bio prošli El Niño 1997. i 1998., i bio je jačine 2.7ppm dok je ovaj postigao 3.3ppm, i bio 50% veći od prosjeka u prošlih deset godina. “
El Niño utječe na količinu ugljika u atmosferi, i time stvara suše koje ograničuju unos CO2 od biljaka i drveća. Prema istraživanjima, emisije CO2 su usporile u posljednjih par godina, no Dr Tarasova tvrdi da je potrebno gledati na totalnu ukupnu atmosferu, jer da CO2 može lebdjeti i biti aktivan stoljećima.
Izvještaj ujedno i ističe kako posljednjih 70 godina porast CO2 u atmosferi je bio gotovo 100 puta veći nego što je bio na kraju posljednjeg ledenog doba. Ako je suditi po izvješću, ubrzano povećanje atmosferskih razina CO2 i drugih plinova ima potencijal “započeti nepredvidljive promjene u klimatskom sustavu, koje bi vodile teškim ekološkim i ekonomskim poremećajima.”
Istraživanje navodi da je od 1990. godine nadalje zabilježen porast od 40% ukupne snage zračenja, što ima efekt zagrijavanja naše klime kroz sve stakleničke plinove. “Geološki gledano, to je kao injekcija ogromne količine topline,” rekla je Dr Tarasova.
“Promjenama neće trebati desetine tisuća godina kao i prije, već će se dešavati brzo – a mi nemamo iskustva sa našim okolišem u takvom stanju, što je pomalo zabrinjavajuće!“
Stručnjaci tvrde da je zadnji put kad je Zemlja doživjela sličnu koncentraciju CO2 bilo prije pet milijuna godina, u dobu srednjeg pliocena, kada je klima bila 2 do 3 stupnjeva toplija a razine mora si bile 10 do 20 metara više zbog otapanja Grenlanda i zapadnih ledenih pokrova Antarktika. Ostali stručnjaci u području atmosferskog istraživanja se slažu da je WMO izvještaj itekako razlog za brigu.
Profesor Euan Nisbet iz Royal Holloway Sveučilišta u London je rekao BBC News. “3ppm CO2 porast je zaista ekstreman – duplo od stope rasta u devedesetima,”
“Potrebno je hitno se pridržavati Pariškog dogovora i ubrzano se prebaciti s fosilnih goriva, i postoje znakovi da se to počinje dešavati, ali za sada istraživanja ne pokazuju promjene u zraku.”
Još jedna briga samog izvješća je misteriozni rast metanskih razina u atmosferi, koje su isto veće nego prosjeci prošlih deset godina. Profesor Nisbet tvrdi da među znanstvenicima postoji strah da je riječ o začaranom krugu gdje metanski utjecaj podiže temperature koje zauzvrat puštaju više metana iz prirodnih izvora. “Nagli porast metanske razine od 2007., pogotovo 2014., 2015. i 2016. je drukčiji. To nije bio predviđeno za vrijeme stvaranja Pariškog dogovora. Rast metanskih razina je najveći u tropskim predjelima, gdje ugljični izotopi u metanu pokazuju da rast nije uzrokovana fosilnim gorivima. Ne razumijemo još točno zašto razine metana rastu, možda je zbog utjecaja klimatskih promjena. Jako zabrinjavajući podatci.”
Promatrači tvrde da je značenje ovih novih atmosferskih mjerenja za sudionike Pariškog dogovora pogubno. “Brojke ne lažu. Mi emitiramo previše plinova i to se mora obrnuti,” rekao je Erik Solheim, čelnik UN Environment, odjela za okoliš.
“Mi imamo brojna rješenja, spremna za sukob s ovim izazovom. Što je sada potrebno je globalna politička volja i novonastali smisao za žurnost rješenja problema.”
Izvještaj je izašao samo tjedan dana prije sljedećeg UN-ovog susreta na temu klime u Bonnu. Unatoč izjavi predsjednika Trumpa da Amerika namjerava istupiti iz dogovora, pregovarači koji će se okupiti u Njemačkoj će stremiti ka uznapredovanju i pojašnjavanju pravilnika Pariškog dogovora, piše u analizi BBC-a.
Preveo: Ivo Ott
