Situacija u bankovnom sustavu EU-a mnogo je bolja nego prije pet godina, no još predstoje neki izazovi u cilju stvaranja jedinstvene bankovne unije, ponajprije u sustavu osiguranja depozita, istaknuo je u petak Mario Nava iz Europske komisije, dok je guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić ustvrdio da će proces pune provedbe bankovne unije potrajati još neko vrijeme.
“Usprkos poteškoćama, bankarski sustav u Europskoj uniji je ojačao. Između 2008. i 2015. godine kapitalizacija banaka u EU se udvostručila, pri čemu su europske banke kapitaliziranije od američkih”, kazao je direktor za nadzor financijskog sustava i upravljanje krizama pri Glavnoj upravi Europske komisije Mario Nava prilikom predavanja o reformi bankovnog okvira Europske unije (EU) održanog u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).
Nava je rekao da je kriza stavila veći naglasak na stvaranje bankovne unije te da je zadaća svih odgovornih pobrinuti se da bankovni sustav ostane stabilan. Pri tome, projekt bankovne unije počiva na jačanju kapitalnih pozicija banaka, kao i snažnijim mehanizmima apsorbcije gubitaka.
Kako je istaknuo, pri uspostavi Europskog sustava osiguranja depozita (EDIS), iako je najvažniji, novac nije jedini problem, već postoje i pitanja smanjenja i zajedničkog dijeljenja rizika. Pritom je kazao kako je uspostava europskog sustava osiguranja depozita ‘izazovan projekt koji sporo napreduje’, no kako je zasigurno potrebna.
Navodeći razloge za to, Nava je ustvrdio kako nacionalni sustavi osiguranja depozita ne mogu adekvatno odgovoriti prilikom velikih šokova i kriza. S druge strane, po njegovim riječima, uspostavom sustava na europskoj razini između ostalog bi ojačala otpornost u pogledu budućih kriza, kao što bi se povećalo i povjerenje štediša, čime bi se promovirala financijska stabilnost.
“Građani ne bi smjeli osjetiti razliku ako polažu novac u bilo kojoj banci u bilo kojoj državi”, ustvrdio je Nava.
Kada su u pitanju nenaplativi ili ‘loši’ krediti, Nava napominje kako se njihov udjel u ukupnim kreditima razlikuje od zemlje do zemlje, a pritom Italija daleko prednjači kada je u pitanju apsolutni iznos.
Istaknuo je i kako se ‘loši’ krediti ne mogu smatrati kao zasebni problem pojedine zemlje, pošto je EU područje unutar kojeg su svi povezani, što znači da je problem zajednički. Govoreći o ublažavanju problema nenaplativih kredita, Nava je kazao kako bi se trebao unaprijediti i postrožiti nadzor banaka, kao i potaknuti razvoj sekundarnih tržišta za njihov otkup, pritom rekavši kako ne postoji jedinstveni instrumnet za rješavanje problema tih kredita.
Vujčić: Proces pune provedbe bankarske unije će potrajati
Kako je u uvodnom izlaganju kazao guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić, nedavna globalna financijska kriza otkrila je mnoge slabosti bankovnog sustava Europske unije (EU), uključujući i regulatorni okvir.
Ustvrdio je kako je uspostava bankovne unije proces koji traje, pri čemu postoji potreba za raspravom te razmjenom informacija i mišljenja o toj temi, kao što predstoje i neki izazovi za njeno dovršenje i punu provedbu.
“Proces dorade i pune provedbe bankarske unije će još trajati neko vrijeme, a možda još uvijek nemamo jasnu ideju koliko dugo će biti potrebno”, rekao je Vujčić.
Napomenuo je kako su unutar okvira koji je uspostavljen prije nekoliko godina uvedene neke novosti poput promjena regulativa o sanaciji banaka i strožih kapitalnih zahtjeva za banke, no kako je istaknuo, tek treba vidjeti kako će tu djelovati u praksi te utjecati na bankarski sustav. Vujčić je također dodao i kako je dobro poznato da treći stup bankarske unije, odnosno europski sustav osiguranja depozita, još ne postoji, pri čemu među zemljama članicama EU ne postoji jedinstven stav o tome.
(Agencije)
