Banke žele pomoć države

Zagreb – Pomoć države je krajnji izlaz koji predstavlja reputacijski rizik pa je na vlasnicima procjena je li im ipak jeftinije pronaći nove ulagače.

Kosturi iz ormara, bilo kao posljedica sumnjivih kreditnih praksi ili naprosto pogrešnih procjena, sve su teži uteg kapitalu niza banaka. Osim državnog HPB-a, izlaz u Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka vide i neki od financijski iscrpljenih vlasnika privatnih banaka od kojih se posljednjih godina opetovano traže nove financijske injekcije. HPB je zbog gotovo 930 milijuna kuna rezervacija za kredite od prije pet i više godina objavio 630 milijuna kuna gubitka u 2014. i nužna mu je hitna dokapitalizacija države da se odlijepi sa stope adekvatnosti kapitala od 6,7 posto i vrati iznad graničnih deset posto.

No, sakupljanje desetina pa i stotina milijuna kuna koji su se donedavno rješavali kroz nekoliko telefonskih poziva (tada državnom) Croatia osiguranju ili Fondu za razgradnju nuklearnog otpada, danas zahtjeva detaljan plan restrukturiranja. Na njemu se u HPB-u radi već neko vrijeme i trebao bi ugledati svjetlo dana do sredine godine, što je ‘time out’ u kojem je HNB je odlučio ‘zažmiriti’ nepoštivanje regulative. Istom scenariju nadaju se i Jadranskoj banci koja je, unatoč prošlogodišnja dva kruga uplata kapitala od 60 milijuna kuna, na stopi od oko 10 posto adekvatnosti dok regulator od njih očekuje 15,5 posto.  Neslužbeno se u bankarskim krugovima može čuti da je izaslanstvo šibenske banke već odradilo sastanak u DAB-u te da ozbiljno računaju na državnu pomoć premda u Agenciji navodno ne dijele taj entuzijazam, no susret službeno nije bila spremna potvrditi nijedna strana. Premda je riječ o privatnoj banci, zakon i pravila EU dozvoljavaju DAB-u financijsku injekciju u vidu državne potpore, no temelju za to je detaljni plan restrukturiranja koji prethodno mora odobriti Europska komisija.

“Intervencija DAB-a je zakonski moguća za bilo koju kreditnu instituciju ako podnese zahtjev u skladu sa svim elementima bankarskih propisa i dobije odobrenje od Europske komisije da se radi o dozvoljenoj državnoj potpori. Eventualni interes Jadranske banke moći ćemo komentirati tek ako i kada banka podnese zahtjev DAB-u”, kratko su prokomentirali iz Agencije.

Minuciozan plan mora opravdati dodjelu potpore, koja može dosegnuti najviše polovicu iznosa osiguranih depozita, kao mjeru opstanka pa intervencija ne smije biti iskorištena za povećanje tržišnog udjela ili strateško stjecanje prednosti nad konkurencijom.  Plan je mjera za sprečavanje scenarija isplate osigurane štednje, no nakon zelenog svjetla Bruxellesa krajnju riječ dokapitalizaciji daju DAB i HNB. Budući da je to krajnji izlaz koji banci predstavlja reputacijski rizik, na vlasnicima je procjena da li im je jefitnije obratiti se državi ili ipak pronaći nove ulagače.

You may also like

0 comments