Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi poručio je da su banke sada bolje zaštićene od kolapsa nego prije financijske krize i da će ECB reagirati ako to bude potrebno kako bi potaknula rast gospodarstva.
U govoru u Europskom parlamentu Draghi je u ponedjeljak kazao kako su banke i cijeli financijski sustav sada mnogo otporniji nego što su bili prije. Tako je pokušao smanjiti zabrinutosti zbog oštrog pada cijena dionica banaka. Od početka godine burzovni STOXX indeks bankarskog sektora eurozone potonuo je više od 25 posto jer se ulagači plaše posljedica pada cijena sirovina, strože regulacije i niskih kamatnih stopa na poslovanje banaka. “Oštar pad cijena dionica banaka odražava veću osjetljivost sektora na slabije nego što se očekivalo gospodarske izglede”, kazao je Draghi. No, dodao je kako banke sada imaju bolje kapitalne temelje nego što su imale za vrijeme dužničke krize u eurozoni prije četiri godine. Niska profitabilnost i gotovo 1.000 milijardi eura loših kredita, što je nasljeđe europske dužničke krize, pritišću bankarski sektor, no banke su sada dobro kapitalizirane nakon što su niz godina bile pod pritiskom regulatora da ojačaju svoj kapital. “U bankarskom sektoru eurozone situacija je sada vrlo drugačija nego što je bila 2012.”, istaknuo je čelnik ECB-a.
S obzirom na naznake slabljenja gospodarstva eurozone i nisku inflaciju zbog oštrog pada cijena energenata, Draghi je kazao kako je središnja banka spremna odigrati svoju ulogu u jačanju gospodarstva i poticanju rasta inflacije, koja je daleko od ciljanih razina ECB-a od oko 2 posto. “Nećemo oklijevati to učiniti”, istaknuo je predsjednik ECB-a. Tako je naznačio da bi čelnici ECB-a na sjednici u ožujku mogli uvesti dodatne monetarne mjere kako bi potaknuli rast gospodarstva eurozone, koje je pod pritiskom slabosti investicija, usporenog rasta proizvodnog sektora, geopolitičkih rizika i slabosti globalnog gospodarstva. Velika previranja na svjetskim financijskim tržištima od početka godine anulirala su veći dio utjecaja novih poticajnih mjera, koje je ECB uvela u prosincu prošle godine, pa je pojačan pritisak na banku da dodatno olabavi monetarnu politiku.
U prosincu je ECB dodatno povećala negativnu kamatnu stopu na depozite banaka na njezinim računima za 0,10 postotnih bodova, na minus 0,30 posto i produljila program otkupa obveznica, vrijedan 1.500 milijardi eura, za šest mjeseci. Na taj način pokušava potaknuti kreditiranje, a time rast gospodarstva i inflacije. S obzirom na slabost gospodarstva i rizike od deflacije u eurozoni, analitičari očekuju nove poticajne mjere, među ostalim dodatno povećanje negativne kamate na depozite u ovoj godini na minus 0,40 posto. “Draghi je sada otišao korak dalje od isticanja rizika samo po gospodarske izglede eurozone i među moguće razloge za dodatno labavljenje monetarne politike uključio previranja na financijskim tržištima i slabost banaka”, kaže Richard Cochinos, strateg u Citiju.
