Bandov: Orban i Dodik se ponašaju gotovo jednako

Nakon što je u Mađarskoj zbog slabe izlaznosti propao referendum na kojem su naši susjedi trebali odgovoriti na pitanje žele li dopustiti da Europska unija odlučuje o naseljavanju nemađarskih građana u tu zemlju bez odobrenja mađarskog parlamenta, a kojeg je inicirao mađarski premijer Viktor Orban, ovaj neočekivani rezultat, analizirao je prof. dr.sc. Goran Bandov, stručnjak za međunarodne odnose i međunarodno pravo, prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld

‘Mađarski premijer Orban na ovom referendumu nije zadobio natpolovičnu podršku građana Mađarske za svoje shvaćanje migracijske i izbjegličke politike, što ne znači da će on od njih odustati, mišljenja je Bandov kada govori o nevalidnosti referenduma i najave mađarskog premijera koji je najavio kako će inicirati promjene Ustava kako bi Budimpešta sama donosila odluke vezane za vanjsku politiku, što je svojevrsni presedan u Europskoj uniji.

‘Kao što možemo zamijetiti on je odmah nakon objave rezultata počeo braniti rezultat referenduma kao snažnu podršku onih koji su izašli na referendum te kako je uspjeh značajno veći, nego referenduma za ulazak Mađarske u EU. Uz to, najavio je i spomenutu inicijativu za promjenu Ustava za što mu zapravo aktivna podrška građana nije potrebna, jer nju može provesti uz potporu zastupnika u mađarskom parlamentu.’, ističe toprtalov sugovornik, dodajući kako je za vjerovati je da će Orban nastaviti s oštrom retorikom, ali kako nije siguran da će ići u njezinu implementaciju.

Bandov naglašava kako kako Mađarska nije uzrok problema u EU, a nisu to ni migranti, a još manje izbjeglice te kako bi situaciju trebalo rješavati rješavanjem uzroka.

Na upit kako će najave o ustavnim promjenama gledati Bruxelles, Bandov kaže kako je Europska komisija s opravdanom bojazni gledala na ovaj referendum, koji je izravno išao protiv njezinih odluka i u smjeru redefiniranja njezine uloge u modernoj Europi.

‘Da je referendum bio uspješan, onda bi on mogao biti tumačen kao još jedan udarac temeljima EU. No, kako je referendum propao, Europska komisija je vidno zadovoljna, jer pokazuje da Orban, kao jedan od vodećih protivnika njezinih politika ne uživa podršku većine svojih građana. Inicijative o ustavnim promjenama su za sada samo daljnje odmjeravanje snaga, na koje EU neće reagirati ako ne dođe i do implementacije.’, smatra stručnjak.

Zanimalo nas je na koji će se način, ukoliko dođe do ustavnih promjena, ova odluka odraziti na migrante i postoji li mogućnost da se mađarskoj inicijativi pridruže još neke članice EU.

Bandov je mišljenja kako bi njihova implementacija značajno zakomplicirala odnos između Mađarske i Europske Unije, koji je i već sada prilično kompliciran te kako bi EU, ukoliko i dođe do implementacije ustavne inicijative, vjerojatno morala primijeniti određene mjere prema Mađarskoj, kako bi spriječio da se i neke druge države, ne priključe implementaciji sličnih anti-europskih rješenja.

‘Ipak, treba prvenstveno razjasniti, da pitanje kvota nije kvalitetno promišljeno te vjerujem da do primjene kvota neće doći uskoro, ako uopće, i to ne samo zbog mađarskog protivljenja, nego i protivljenja niza drugih država, ali i praktične neprovedivosti kvota u Europskoj Uniji s otvorenim granicama i pod uvjetima slobodne mobilnosti ljudi unutar nje.’, kazao je za tportal dobar poznavatelj prilika u EU.

Orbanovi potezi vrlo su slični potezima koje je nedavnim referendumom u Republici Srpskoj povukao tamošnji predsjednik Milorad Dodik, a s tom tvrdnjom slaže se i naš sugovornik koji naglašava kako Dodik, kao i Orban, vode populističke politike osluškujući bilo svojih birača, spremni na vrlo oštru retoriku, ali i dogovor s najljućim političkim neprijateljima.

‘Obojica su trenutno protivni službenim europskim politikama. Naravno, Dodik je regionalni političar, a Orban ima vrlo značajni utjecaj na europskoj sceni, gdje predstavlja ne samo interes svojih izravnih birača, nego i niza građana EU, koji snažno podupiru njegovu viziju Europe s jakim nacionalnim državama, bez migranata i sa što manje različitosti, ako uopće.’, zaključuje Bandov za Tportal.

You may also like

0 comments