SDP i HDZ odgovorili su na prijedloge reformi koje je ponudio Most. Što su prihvatili, a s čime se ne slažu? Kakvi su mogući raspleti najnovijih problema u Mostu? Situaciju o postizbornom procesu u HRT-ovoj emisiji Otvoreno komentirali su politički analitičari, prof. dr. sc. Ivo Banac, prof. dr. sc. Ivan Rimac, prof. dr. sc. Ivan Šiber i stručnjakinja za političke komunikacije, Milica Vučković.
“I ja sam čuo da HDZ ima većinu. Ima raznih verzija o tome što se događa, hoće li biti 15 ili 14 zastupnika. Ako odustanu od velike koalicije, koja nije realna opcije, tada je HDZ u boljoj poziciji. Nije prirodno imati situaciju u kojoj neka stranka ne bi dominirala. Ovdje se osjeća potreba za jednom snagom. Mi smo sada u interegnumu, koliko će trajati ovisi od Mosta. Ono što mene zanima jest to što su kreatori Mosta željeli. Mislim da su imali prilično uspjeha u želji da se kazni HDZ. Mislim da u mostu postoje dvije ključne osobe, a to su Prgomet i Petrina, oni su željeli definirati Most na drugi način. Božo Petrov ima stanoviti kredibilitet kod ljudi koji misle kako je politika borba za humanitarno načelo, no politika se bavi idejom i pozicijama, a to ne može dugo opstati. Prgomet i Petrina igraju za SDP. Na Most svakako ima napada, tu nema dvojbe, u ovoj igri nema mnogo milosti. No, to je plod neiskustva. Za HDZ regije znače povijesne regije. Postoji strah od toga da se ne dupliciraju regionalni sukobi iz prošlosti, a za to ima mnogo elemenata. Ja bih bio protiv Dubrovačke republike kao regije. Mislim da mi moramo riješiti pitanje kako voditi državu i sa kojim programom, a taj će program iznjedriti pregovori. Začuđen sam s kojim se detaljima gleda na svaki korak koji Predsjednica radi”, rekao je Banac.
“Tko god formira većinu neće imati 76 nego 79 zastupnika zato što postoje zastupnici koji će svakako biti većina. Most je heterogen, no njih će držati zajedno činjenice da ne žele nove izbore. Ona politička stranka kojoj se Most prikloni na sljedećim će izborima doživjeti debakl, baš kao i Most, koji je okupio protestne birače. U slučaju kome god da se oni priklone, gube na vjerodostojnosti. Most ukoliko ostane homogen treba osnovati manjinsku vladu. Most je skupina ljudi koji nemaju strukturu i hijerarhiju. No, oni su se tijekom pregovora počeli prilagođavati, politika je umijeće mogućega. Mislim da se Petrov kad ga je Predsjednica pozvala na samo morao odbiti tim više što Most niti nema neke čvrste strukture. Nije mi jasno čemu sazivanje Sabora prije imenovanja mandatara, osim zbog pritiska”, kaže Šiber.
“Možda bih do jučer rekao da SDP ima neku većinu, danas mi se čini da HDZ ima veću šansu. HDZ radi na dva fronta. Skuplja zastupnike kao pojedince. Rimac svakako jest igrač protiv SDP-a. Stipe Petrina je za mene nedovoljno poznata osoba koju ja nisam pratio. Načelno, i Petrov i Kovačić imaju povijest sukoba s HDZ-om, što ne znači da oni nisu desno. Most je prikupio protestne glasove, kao mnogi drugi, naši glasači ne pitaju što protestne stranke nude. Njihov je program rastao kroz predizbornu kampanju. Izbori se ne dobivaju programom nego dojmom. U nas su razina isključivosti samo regija i religija. Ne razumijem zašto Predsjednica pritišće da se stvari riješe što prije. Mislim da nije napravljeno demokratski i mimo procedura”, objašnjava Rimac.
“Mislim da su velike stranke komunicirale vrlo loše, a smatram da je prepucavanje iznimno loše. Milanović je u svom bahatom naletu postao jako nervozan. Božo Petrov ne zna što ga čeka s kim god išao. Ovaj period koji je trebao biti konstruktivan, zapravo je ispao vrlo neugodna koalicija. Pregovori trebaju trajati mnogo duže, ali problem je na koji način se to radi, ovdje se radi preopćenito, mi uopće ne znamo koji su pregovori u igri. Mi samo nagađamo. Vidimo samo da su se zaledili kroz nekoliko programskih točaka, poput onoga s Gospodarskim pojasom. Meni je priča kojom Most želi napraviti žrtvu od sebe malo prizemna”, veli Vučković.
