Balkan je i dalje nestabilna zona, ali nije u fokusu SAD-a

Balkan više nije u fokusu vanjske politike Sjedinjenih Američkih Država. Krizna područja poput Sirije sada imaju punu pažnju Washingtona. Ipak, dva predsjednička kandidata, sa svojim različitim usmjerenjima u vanjskoj politici, prije svega različitim odnosom prema Rusiji, mogli bi donijeti i drugačiji odnos prema događanjima na Balkanu.

Njihove države ne dijele granicu. U Washingtonu dijele kancelariju. Dvije nevladine organizacije predstavljaju makedonsku i bosanskohercegovacku dijasporu u SAD-u, članove Kongresa upoznaju sa događajima kod kuće i traže njihovu podršku za pitanja koja smatraju ključnim – prije svega, približavanje NATO-u i Evropskoj uniji. U protekle četiri godine, kažu, nije bilo lako, jer je pažnja Washingtona usmjerena na drugu stranu.

Što balkanskim zemljama donosi novi stanar Bijele kuće, čak i poznavaoci prilika u Washington samo nagađaju – i to na osnovu ranijih poteza, kad je u pitanju Hillary Clinton, ili izjava za medije u slučaju Donalda Trumpa.

„Balkan ovoga puta nije bio u fokusu predsedničke izborne kampanje u SAD-u. Zapravo, nijedan od kandidata nije se tim pitanjem bavio, ali jeste računao na glasove američkih državljana koji dolaze iz tog dela sveta, naročito na one koji su u takozvanim neodlučnim drzavama ili swing states”, izvještava Nataša Kovačev, novinarka Al Jazeere.

Ni nekadašnji savjetnik aktuelnog potpredsjednika SAD-a, tada senatora, Joea Bidena, nema odgovore, već pretpostavke. Michael Haltzel smatra da Trumpova pobjeda donosi velike promjene, prije svega zbog njegovih stavova prema Rusiji i Vladimiru Putinu. ”Smatram da je Rusija bila prilično aktivna na Balkanu u posljednje vrijeme. Najnoviji slučaj je Crna Gora, ali tu su i Srbija, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina. Ako Trump pobijedi, on bi to, prema mom mišljenju, ili ignorisao ili bi podržao poteze Rusije”, dodaje.

Ipak, njegovi se potezi ne mogu predvidjeti, jer Trump ne poznaje Balkan i zbog toga bi se oslanjao na savjetnike, kaze Haltzel. S druge strane, Clinton dobro poznaje region. ”Smatram da bi ona snažnije reagovala, ne nužno vojno, ali reagovala bi brže i snažnije na rusko miješanje nego što je to činila Obamina administracija. U tom smislu, bilo bi promjena. Ne kažem da je predsjednik Obama ignorisao Balkan. Nije. Većinu stvari na Balkanu radio je posredstvom potpredsjednika Bidena, koji je možda jedini političar u SAD-u koji poznaje Balkan bolje od Hillary Clinton“, jasan je Haltzel.

Njena pobjeda bi, u najmanju ruku, donijela status quo, ali je potrebno više od toga, kaže profesorica političkih nauka usmjerena na oblast jugoistočne Evrope, Mary Kate Schneider. ”Nadam se da će, ko god pobijedi, nastaviti otvoreni dijalog s balkanskim zemljama i da neće zaboraviti na njih, jer je Balkan suštinski važan za mir i stabilnost u Evropi“, dodaje.

Lokalni izbori održani 2. oktobra u BiH jedan su od pokazatelja da Balkan još nije u stabilnim vodama, kaze Schneider. S druge strane, nekadašnji Bidenov savjetnik napominje – činjenicu da se Balkan u kampanji nije spominjao, taj dio svijeta može shvatiti kao kompliment.

You may also like