Babić: Blagotvorni je učinak nedostatka vlasti smanjenje deficita

Kraj prošle godine i početak ove označio je poboljšanje prilika na području proračunskog deficita na što je već poslovično utjecala politika. Ovaj puta, rekli bismo u suprotnom smjeru.

U prvih jedanaest mjeseci 2015. godine prihodi državnog proračuna dosegnuli su 98.5 milijardi kuna, dok su rashodi iznosili 104.2 milijarde kuna, pa je deficit iznosio 5.7 milijardi kuna pokazuju novi podaci Ministarstva financija. Proračunski deficit za prvih jedanaest lanjskih mjeseci manji je 34,8 posto nego u istom razdoblju 2014. godine.  O tome smo porazgovarali s ekonomskim analitičarom i profesorom na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta dr. Antom Babićem.

„Podaci o ukupnom deficitu nisu metodološki usporedivi, s obzirom na izuzeće HZZO-a kao izvanproračunskog korisnika od početka 2015. godine. S obzirom na postupak izuzeća mogli bismo reći kako sada imamo deficit na dvije strane i u HZZO-u, ali i u proračunu“, rekao je Babić.

Kako politika, i ovakva klijentistička ipak može pomoći u smanjenju deficita i drugim mjerama, osim metodološkim marifetlucima, svjedoči činjenica da se deficit proračuna smanjio kolizijom postojanja tehničke vlade i pregovorima o sastavljanju nove.  „Točno, nema vlade, nema niti zaduživanja za zadovoljenje klijentističkih potreba“, napola u šali prokomentirao je Babić upozorivši kako i kreditne agencije, iako su zadržale kreditni rejting na istoj razini, još uvijek ne vjeruju u nas te su zadržale i negativne očekivanja. U mandatima prošlih vlada, kaže Babić, natukli smo blizu 300 milijardi kuna duga, te u šali objašnjava kako bi nam trebao vrlo dug period bez vlasti kako bi osjetili neku pomoć od politike. Pojasnio je kako je proračun u ovom trenutku u plusu, ali samo bez uračunatih kamata na dug ne koje odlazi, u ovom trenutku, približno 9.5 milijardi kuna mjesečno.

Blagotvorni učinak interegnuma između dvije vlasti s punim ovlastima ove bi godine mogao označiti nešto niži deficit od planiranog, na koji bi se osim pregovora o sastavljanju vlade moglo odraziti i planirano povlačenje sredstava iz europskih fondova. Moguća buduća ministrica Ivana Maletić tako kaže kako će Hrvatska samo u ovoj godini biti u plusu 120 milijardi eura u odnosu na uplaćena sredstva u zajedničke fondove.

Zaključimo, novca nema, a daljnje je zaduživanje zbog kreditnog rejtinga skupo, za nadati se, kaže Babić, kako nova vlast neće imati potrebu vraćati usluge stranačkim vojnicima ili pak NVO-ima i medijima iz vlastitog kontingenta. U suprotnom dobar početak godine koji su nam, ne htijući, poklonili političari neće imati nikakvog učinka.

You may also like

0 comments