Analiza
Azijski uvoznici plina obećavaju kupovati više goriva iz SAD-a kako bi umirili predsjednika sklonog uvođenju carina, no nema jamstva da će ta obećanja rezultirati stvarnim kupnjama. Razlog je što dio planiranih novih izvoznih kapaciteta u SAD-u možda nikada neće biti realiziran. Primjerice, projekt Alaska LNG, vrijedan 44 milijarde dolara i podržan od strane Donalda Trumpa, privukao je interes nekoliko azijskih zemalja, ali još nema stvarnih ugovora za prodaju plina, što je ključno za osiguravanje financiranja i početak gradnje.
Tajvan je prošli mjesec potpisao nezavezujuće pismo namjere za ulaganje i kupnju plina iz tog postrojenja, a čini se da bi druge zemlje mogle uskoro slijediti. No, projekt je rizičan jer zahtijeva izgradnju novog plinovoda od 800 milja preko tundre, a bez čvrstih ugovora teško je privući investitore. Ako azijski uvoznici ozbiljno žele brzo povećati uvoz američkog LNG-a, sklapali bi ugovore s već razvijenim projektima na obali Meksičkog zaljeva, koji bi trebao predvoditi udvostručenje izvoza do kraja desetljeća.
Američki LNG prodaju privatne tvrtke, a ne Bijela kuća, a pregovori mogu trajati mjesecima ili godinama, dok kupci oklijevaju zbog poskupljenja uzrokovanih inflacijom. Azijske vlade, suočene s vremenskim pritiskom, pribjegavaju potpisivanju preliminarnih sporazuma s programerima projekata, izražavajući namjeru za ulaganje ili kupnju, bez obveze ako projekti propadnu. Trumpu, s druge strane, to vjerojatno ne smeta jer želi političke pobjede usred tržišnih previranja zbog carina, a najava “milijarderskih investicijskih dogovora” pomaže mu u tome, čak i ako se kasnije raspadnu.
