Moskva je već odavno bacila oko na, sirovinama bogat, Arktik. Sada i službena promjena vojno-pomorske doktrine pokazuje namjere Rusije. Službeno je promjena pomorsko-vojne doktrine Moskve obrazložena napetostima sa Zapadom. Kako je priopćeno iz Kremlja, ruski predsjednik Vladimr Putin je određeni dokument potpisao još početkom godine. S objavljivanjem se čekalo do Dana ruskih pomorskih snaga (26.7.), piše DW.de.

“Glavni interesi za Moskvu, kad su svjetska mora u pitanju, leže na Arktiku i Atlantiku”, rekao je potpredsjednik Ruske vlade Dmitri Rogosin prilikom sastanka s Putinom na jednoj fregati u kalinjingradskoj luci prilikom svečanog predstavljanja nove doktrine. Rusija se novim dokumentom, kako se moglo čuti, „suprotstavlja širenju NATO-saveza na istok“ i približavanju granici Rusije. Doktrina je isto tako prilagođena “vraćanju Krima u ruske granice”. Aneksija Krima nije priznata, kako od Ukrajine, u čijem sklopu se Krim i nalazi, tako ni od međunarodne zajednice. No glavni razlog leži mnogo sjevernije. Točnije, na samom Sjevernom polu. Sirovinama bogato područje Arktika je već godinama predmet zanimanja Kremlja koji polaže pravo na podvodna bogatstva najsjevernijeg dijela zemaljske kugle. Sada to svojatanje Moskva želi potkrijepiti i vojnim sredstvima. U tu doktrinu spada i gradnja flote ledolomaca na atomski pogon. Prvi brod iz ove flote bi trebao zaploviti već 2017. godine.

Nova doktrina, opisana u dokumentu na 46 stranica, sadrži i prisnu suradnju s Kinom. Prijateljski odnosi sa susjednom velesilom Moskvi omogućavaju i “mirni san” što se tiče pacifičke regije. Ovo daljnje približavanje Moskve i Pekinga samo je nastavak okretanja Rusije prema Kini nakon izbijanja ukrajinske krize i zahlađenja odnosa sa Zapadom. Suradnjom s azijskim atomskim divom Kremlj osigurava i protutežu naspram Washingtona. Nova pomorska doktrina je logični nastavak novog vojnog ustroja Moskve od kraja prošle godine koji širenje NATO-a vidi kao najveću prijetnju sigurnosti Rusije.