Drugi je razlog taj što u svom nastupu forsira ruske energente koji bi u Hrvatsku, prema Liniću, trebali doći put Njemačke. Analitičari se čude takvim prijedlozima s obzirom na ugovor o uvozu plina koji Gazprom ima s Prvim plinarskim društvom.
Stručnjaci koje smo zamolili za komentar sumnjaju kako će američki interesi lagao dopustiti izlazak kompanije poput Rosnefta na Mediteran izvan sirijskog okruženja. Ako to i dopuste, postavlja se pitanje interesa za obje rafinerije u Hrvatskoj, jer uz rafineriju u Brodu sisačka teško ima smisla, kažu, obzirom bi tada obje te rafinerije bile u vlasništvu ruske države.
Što se tiče rafinerije u Rijeci, vlada sumnja kako će je Rosneft koristiti u punom kapacitetu kad većinu nafte namijenjene Europi prerađuje u svojim njemačkim rafinerijama.
Naposljetku, nejasno je kako u Hrvatskoj vlada nerazumijevanje oko ruskog utjecaja na povrat INA-inih polja u Siriji. Naime, stručnjaci s kojima smo razgovarali redom smatraju kako će INA-ina polja, ako Rosneft bude vlasnik INA-e, on pridodati svom sirijskom portfelju.
