Angela Merkel poduprla jedinstvenu Španjolsku

Njemačka kancelarka izrazila je, u telefonskom razgovoru u subotu sa španjolskim premijerom Marianom Rajoyom, potporu jedinstvu Španjolske, a istodobno je o situaciji u ovoj europskoj zemlji razgovarala i s predsjednikom Europske komisije Jeanom-Claudeom Junckerom, priopćeno je u ponedjeljak.
„Njemačka kancelarka je razgovarala s oba političara o stanju u Španjolskoj, a posebice je u razgovoru s Rajoyem potvrdila svoju podršku jedinstvu Španjolske“, rekao je glasnogovornik njemačke vlade u ponedjeljak.

Ona je u razgovoru s Rajoyom, kako je priopćeno, razgovarala i o tomu kako ojačati unutaršpanjolski dijalog „u okviru mogućnosti koje daje Ustav“.

Merkel će se ovoga tjedna u Berlinu sastati i s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom, ali nije precizirano hoće li tema razgovora biti i kriza u Španjolskoj.

U Europi raste zabrinutost zbog mogućeg proglašenja neovisnosti u regionalnom parlamentu Katalonije te moguće reakcije španjolske vlade, što bi moglo pogoršati ionako najtežu političku krizu u Španjolskoj u zadnjih nekoliko desetljeća.

Razgovori o njemačkoj vlasti sljedeći tjedan

Razgovori o mogućoj koalicijskoj vladi demokršćana, liberala i zelenih trebali bi započeti sljedećeg tjedna, najavila je u ponedjeljak njemačka kancelarka i predsjednica Kršćansko-demokratske unije (CDU) Angela Merkel.

“U srijedu 18. listopada će Unija CDU/CSU prvo odvojeno razgovarati s liberalima, a nakon toga sa zelenima“, rekla je Angela Merkel nakon sastanka predsjedništva stranke u ponedjeljak prijepodne.

Nakon toga bi razgovore trebali obaviti predstavnici Liberalno-demokratske stranke (FDP) i stranke Zeleni, a tek na kraju bi, kako javlja dnevnik Passauer Neue Presse, sve tri strane trebale sjesti za zajednički stol i započeti s konkretnim koalicijskim pregovorima.

Na kraju pregovora bi sve stranke koje sudjeluju u pregovorima na izvanrednim stranačkim kongresima trebale potvrditi koalicijski sporazum. Promatrači dvoje oko toga hoće li ovaj proces biti okončan još tijekom ove godine.

Novi saziv Bundestaga svoju konstitutivnu sjednicu bi trebao održati najkasnije 24. listopada, mjesec dana nakon parlamentarnih izbora. Nakon toga će aktualna demokršćanska vlada Angele Merkel vladati kao tehnička vlada.

Stranke demokršćanske Unije CDU/CSU jučer su otklonile interne nesuglasice glede izbjegličke politike. Najsporniji element u svađi između CDU-a i CSU-a bilo je pitanje gornje granice broja izbjeglica koliko ih Njemačka godišnje može primiti.

Na kraju je postignut kompromis po kojem bi Njemačka godišnje mogla najviše primiti 200.000 izbjeglica, ali se ne govori o „gornjoj granici“. Da bi ovaj sporazum bio sukladan njemačkom ustavu uvedena je klauzula po kojoj niti jedna osoba koja u Njemačku dođe kako bi potražila zaštitu ne smije biti odbijena na granici.

Zeleni su odbacili sudjelovanje u radu vlade ako Unija ne odustane od pojma „gornje granice“ broja izbjeglica.

Katalonski čelnik Carles Puigdemont u ponedjeljak je pod intenzivnim pritiskom da napusti planove o objavi neovisnosti te regije od Španjolske nakon što su stotine tisuće unionista tijekom vikenda izašle na ulice kako bi prosvjedovali protiv takve odluke.

Španjolska strahuje da bi katalonski parlament mogao glasati o neovisnosti u utorak, kad bi se katalonski čelnik Carles Puigdemont trebao obratiti skupštini nakon zabranjenog referenduma o neovisnosti održanog 1. listopada za kojeg secionisti tvrde da je pokazao volju Katalonaca za napuštanjem Španjolske.

Pod katalonskim zakonom o referendumu koji je Madrid prozvao neustavnim, glasanje o neovisnosti u utorak započelo bi šestomjesečni proces pregovora o razlazu s Madridom prije regionalnih izbora i konačnog čina odvajanja.

No španjolska vlada, ohrabrena nedjeljnim prosvjedima u Barceloni, prijestolnici Katalonije, u ponedjeljak je jasno objavila da će odmah odgovoriti na bilo kakvo glasanje u skupštini.

“Pozivam razumne ljude u katalonskoj vladi… nemojte prijeći rub jer ćete sa sobom povući ljude”, poručila je zamjenica španjolskog premijera Soraya Sanez de Santamaria u razgovoru za radio COPE.

“Ako dođe do unilateralne objave neovisnosti bit će donesene odluke za ponovnu uspostavu prava i demokracije”.

Španjolski premijer Mariano Rajoy ne odbacuje uklanjanje katalonske vlade i raspisivanja novih regionalnih izbora ako Katalonija proglasi neovisnost.

Riječ je o najvećoj političkoj krizi u Španjolskoj otkad je postala demokracija prije četiri desetljeća. Gubitak Katalonije, regije koja ima svoj jezik i kulturu, Španjolsku bi lišio petine gospodarstva, te čak četvrtine izvoza. Niz tvrtki i banaka sa sjedištem u Kataloniji već je preselilo svoje baze izvan te regije.

Kriza je ponovno otvorila i podjele u državi u kojoj je fašizam sjećanje koje se lako oživi snažnim nacionalističkim istupima. Katalonija je tijekom Španjolskog građanskog rata bila veliki protivnik snaga Francisca Franca koji je nakon rata vladao Španjolskom do smrti 1975. godine.

Usprkos tome, među mnogim umjerenim Španjolcima, čak i među Kataloncima, postoji širok otpor secesiji. Većina unionista iz te regije bojkotirala je referendum 1. listopada koji je središnja vlast u Madridu zabranila i na njega odgovorila policijskim nasiljem.

Neovisnu Kataloniju ne želi ni Europska unija, iako je Puigdemont pozvao Bruxelles da posreduje u krizi. Francuska, koja ima granicu s Katalonijom, rekla je u ponedjeljak kako neće prihvatiti unilateralno proglašenje neovisnosti.

Policija je procijenila da je na prosvjedu u nedjelju u Barceloni bilo 350 tisuća ljudi. Oni su ulicama tog grada nosili katalonske i španjolske zastave, te uzvikivali slogane poput “Katalonija je Španjolska” i “Zajedno smo jači”.

Prosvjedi, a ne razgovori

Zbog velikog pritiska na Puigdemonta neki prognoziraju da će on odustati od proglašenja neovisnosti u utorak i sazvati regionalne izbore, što bi mogao postati stvarni, pravno utemeljeni referendum o secesiji.

No katalonski se čelnik u televizijskom razgovoru u nedjelju činio odlučnim kad je naglasio da regionalni zakon o referendumu poziva na proglašenje neovisnosti u slučaju pobjede tabora “za” na održanom glasanju.

“Primjenit ćemo zakon”, stoji u transkriptu razgovora kojeg je objavio TV3.

Katalonske vlasti tvrde kako oko 90 posto onih koji su glasali na referendumu 1. listopada podržavaju secesiju, no ankete pokazuju kako je broj onih koji žele ostanak u Španjolskoj ipak veći. Na referendum je izašlo 43 posto birača.

Nedjeljne demonstracije protiv neovisnosti na kojima su prisustvovali Katalonci, ali i ljudi iz drugih dijelova Španjolske, pokazale su koliko je podjeljeno stanovništvo te regije. Prije samo mjesec dana istim je ulicama oko milijun ljudi marširalo za neovisnost.

“Osjećamo se i kao Katalonci i kao Španjolci”, poručila je 72-godišnja Araceli Ponze koja je sudjelovala na skupu.

“Suočeni smo s ogromnom nepoznanicom. Vidjet ćemo što će se dogoditi ovog tjedna, no moramo biti glasni kako bi oni znali što želimo”.

Puigdemont će se obratiti katalonskom parlamentu u utorak u 16 sati po lokalnom vremenu. On je u nedjelju istaknuo da neko vrijeme nije bio u kontaktu sa središnjom vlasti jer ona odbija raspravljati o neovisnosti.

“Ovo što se događa u Kataloniji je stvarnost, sviđalo se to njima ili ne. Milijuni ljudi je glasalo, oni koji su htjeli odlučiti. Moramo razgovarati o tome”, poručio je čelnik.

Premijer Rajoy je više puta ponovio da neće razgovarati s katalonskim predstavnicima dok ne odustanu od svog plana proglašenja neovisnosti. Pedro Sanchez, čelnik socijalista koji su glavna oporbena stranka Rajoyevim konzervativcima, u ponedjeljak je potvrdio da će podržati vladine odluke ako Katalonija objavi neovisnost.

“Podržat ćemo odgovor vladavine prava u svakom pokušaju razbijanja društvene harmonije”, rekao je Sanchez na konferenciji u Barceloni.

You may also like

0 comments