Slovenska ministrica obrane Andreja Katič izjavila je da bi Europska unija morala donositi konkretnije mjere za ograničavanje priljeva migranata te potvrdila da bi Slovenija bila primorana na još jače angažiranje vojske i postavljanje “tehničkih prepreka” na granici s Hrvatskom ako do toga ne bi došlo.
“Najbolje bi biilo kad bi izbjegličku krizu riješila Euuropska unija, ali konkretnijim mjerama nego što ih je pokazala u krizi spašavanja prezaduženih banaka”, kazala je Katič u razgovoru za ljubljhansko “Delo” od ponedjeljka. Potvrdila je da u suprotnome slovenska vlada razmišlja o postavljanju “tehničkih prepreka” na granicu s Hrvatskom i na još veće angažiranje vojske, no o tome po njenim riječima odluku moraju donijeti vlada i ministarstvo unutarnjih poslova. “Možda zvuči smiješno, ali prisutnost vojske djeluje smirujuće na migrante i izbjeglice”, rekla je Katič, a na primjedbu da izbjeglički priljev u Hrvatskoj u cijelosti regulira policija, upozorila je da Slovenija za razliku od Hrvatske mora štititi schengensku granicu. “Naši policajci imaju drukčije i zahtjevnije zadaće zbog schengenskih postupaka, zato je potrebna i pomoć vojske. Vlada se za to odlučila na prijedlog ministarstva unutarnjih poslova”, kazala je ministrica obrane Katič. Što se tiče suradnje s Hrvatskom u reguliranju migrantskog vala, kazala je da se popravlja, ali da bi mogla biti i bolja. Katič je zanijekala neke špekulacije koje se povremeno pojavljuju u medijima kako su među migrantima i skriveni “teroristi”, rekavši da obavještajne službe nemaju nikakve informacije takve vrste.
Njemački kriminalisti očekuju da će 10 posto izbjeglica, koje posljednjih mjeseci u povećanom broju dolaze u Njemačku, ogriješiti o zakon, javlja u ponedjeljak dnevnik “Die Welt”. “Moramo znati da nam ne dolaze samo kardiolozi. Masa izbjeglica se ponaša miroljubivo i zahvalno, ali oko deset posto će postati kriminalno”, rekao je predsjednik Saveza njemačkih kriminalista (BDK) Andre Schulz dnevniku “Die Welt”. “Dolazi mnogo mladića iz situacije potpunog nedostatka perspektive. I ta se situacija nastavlja i ovdje. To su čimbenici koji vode ka kriminalnom ponašanju. I da iz ove skupine netko završi u kriminalu je potpuno normalno. Isto bi bilo i s Nijemcima u takvoj situaciji. Vjera i porijeklo tu ne igraju nikakvu ulogu”, rekao je Schulz.
On je pokazao razumijevanje za građane koji žive u blizini velikih prihvatnih centara za izbjeglice i u blizini kojih je u posljednje vrijeme primijećen porast kriminala. “U tim centrima često ne žive samo izbjeglice iz Sirije, nego mladići s Balkana, Kavkaza, Afrike, koji su i u svojim domovinama bili kriminalci. Često ih se svjesno šalje u Njemačku kako bi se ovdje bavili kriminalom”, rekao je Schulz.
Predsjednik BKA je posebice istaknuo grupu Gruzijaca koji su u negativnom smislu “upali u oči”. “Oni svjesno dolaze u Njemačku, zatraže azil i tada, čekajući na odluku uz smještaj i džeparac, obavljaju kriminalne radnje po Njemačkoj. Mi smo sa sigurnošću utvrdili najmanje 1.000 ovakvih slučajeva”, zaključio je Schulz koji je izrazio iznenađenje činjenicom da su njemačke vlasti zatečene velikim brojem izbjeglica. “To se moglo očekivati najkasnije nakon Arapskog proljeća 2011.”, zaključio je Schulz. Kako bi što više izbjeglica s perspektivom duljeg boravka u Njemačkoj što brže socijalno i radno integrirala, njemačka vlada je prošlog mjeseca donijela zakonski paket koji, osim pooštrenja stjecanja prava na azil, sadrži i mjere poticanja integracije kroz jezične tečajeve i pojačane programe prekvalifikacje.
