Analiza sastanka sedam najrazvijenijih zemalja na svijetu

Razočarao se svatko tko je od sedam industrijskih zemalja očekivao sedam svjetskih čuda. Ali ni oni koji nisu očekivali ništa, nisu bili u pravu, smatra Christian F. Tripe koji je izvještavao sa sastanka skupine G7, piše DW.de.

U Njemačkoj postoji sklonost da se sve unaprijed procijeni i zna. Posebno njemačko novinarstvo ima tu slabost da želi ocijeniti neki događaj već i prije nego što se zaista odigrao. Samit na vrhu sedam industrijskih zemalja je lijep primjer te njemačke medijske discipline prijevremenog pametovanja. Pisalo se da je samit pretvoren u „event“, da je preskup, neučinkovit, s „krivim“ sudionicima, snobovski izoliran od građanskog društva i građana, te da je samit bez Putina i Putinove Rusije svakako besmislen. To je, ukratko rečeno, bio ton skoro svih izvještaja uoči samita G7 u dvorcu Elmau u Bavarskoj. Ipak, promatrači su iznenađeni. Naime, postoje konkretni rezultati koji se potom mogu i provjeriti. Recimo, u razvojnoj politici su to politički impulsi, dogovori i projekti, kao što je fond za poboljšanje uvjeta rada u zemljama u razvoju.

Borba protiv siromaštva i globalna socijalna politika nisu izraz čistog čovjekoljublja, u svemu tome je i veliki udjel vlastitih interesa. Islamske zemlje u razvoju i njihova društva bi trebalo stabilizirati kako islamizam tamo ne bi imao plodno tlo. Osim toga, iz stabilnih zemalja sa solidnim ekonomskim temeljima ljudi ne bježe. Zato, tko govori o svojim vrijednostima ne mora kriti i svoje interese. A tko zastupa svoje interese, neka to radi u skladu sa svojim vrijednostima. I u zaštiti klime predstavnici sedam industrijskih zemalja su se dogovorili oko zajedničkog pravca djelovanja. Dijelom su potvrdili to što je već dogovoreno. Ali su formulirali i novi cilj – još tijekom ovog stoljeća potrebnu energija bi trebalo u potpunosti proizvoditi bez emisije CO2 u atmosferu. Već krajem godine u Parizu bi se trebao sklopiti (novi) sporazum o svjetskoj klimi, pa će to biti test političke volje sedam velikih demokratskih industrijskih nacija. Sve su to obećanja koja moraju biti ispunjena. To su politički zaokreti za koje ćemo uskoro znati imaju li pokriće. Ali, to su rezultati. I u vanjskoj politici su sudionici samita zauzeli zajednički stav prema Rusiji i agresivnoj politici Moskve prema susjedima. Time je Europska unija praktički „obvezana“ da krajem lipnja produži sankcije prema Moskvi.

Europa je dominirala ovim samitom kao rijetko kada. I sam sastav sudionika to potvrđuje: od njih devet, šest su bili predstavnici neke zemlje Europske unije ili neke europske institucije. Reforma samita bi ovdje mogla naći svoje polazište. I brojne teme su imale europski karakter, dužnička kriza u eurozoni i pregovori s Grčkom, konflikt u istočnoj Ukrajini, izbjeglički val na Sredozemlju kao posljedica raspada država na Bliskom istoku i građanskih ratova u Africi. No, Kanada i Japan nemaju baš puno dodirnih točaka s europskom politikom prema izbjeglicama ili politikom doseljavanja. Upravo s europskog stanovišta ovo nije bio samo politički šou. Svakako su i sudionici shvatili da bi cijeli samit mogao biti skromniji i jeftiniji. S pravom se o tome diskutira, uostalom kao i o ulaganjima u druge velike događaje kao što su natjecanja za pjesmu Eurovizije ili Olimpijske igre. Samit G7 bi se već sljedeći put mogao uklopiti u skromniji financijski okvir. To bi impresioniralo čak i one koji misle da sve unaprijed znaju.

Lideri sedam industrijski najrazvijenijih država svijeta nasummitu G7 u Bavarskoj dogovorili su da će do kraja ovog stoljeća postupno ukinuti korištenje fosilnih goriva, a usuglasili su se i o tome da treba produljiti sankcije uvedene protiv Rusije zbog ilegalne aneksije Krima. Rusija je do aneksije Krima pripadala ovoj skupini, koja se tada zvala G8, ali je izbačena zbog kršenja međunarodnog pravnog poretka. “Obvezali smo se da ćemo u ovom stoljeću dekarbonizirati globalnu ekonomiju”, rekla je na kraju summita njemačka kancelarka Angela Merkel, a prenijele agencije AP i Reuters, koje podsjećaju da se termin koji je upotrijebila Merkel koristi kad se govori o prestanku korištenja nafte, plina i ugljena te zamjeni tih fosilnih goriva alternativnim izvorima energije poput vjetra, sunca i vode. Do 2050. države skupine G7 smanjit će emisiju štetnih plinova od 40 do 70 posto u odnosu na vrijednosti iz 2010. godine, rekla je Angela Merkel.

You may also like

0 comments