Analiza prvoga izbornog kruga lokalnih izbora

Promjene?

Politički analitičar Davor Gjenero ocijenio je kako je generalni rezultat lokalnih izbora u Zagrebu bio očekivan pa drugi krug izbora za gradonačelnika neće biti natjecateljski, kao i u Osijeku, dok će izbori biti natjecateljski u Splitu i Rijeci.

Tomislav Tomašević (Zeleno-lijeva koalicija) u prvom krugu izbora za gradonačelnika Zagreba osvojio je 147.631 glas birača, odnosno 45,15 posto, dok njegov protukandidat Miroslav Škoro (Domovinski pokret) u drugi krug ulazi s osvojenih 12,16 posto, odnosno 39.789 glasova.

“Generalni rezultat je očekivan. Prednost Tomaševića i njegove platforme nešto je veća nego što se očekivalo, drugi krug neće biti natjecateljski jer su izbori riješeni u prvome krugu, prije svega jer Tomašević kontrolira i većinu u Gradskoj skupštini”, rekao je Gjenero.

Na izborima za Gradsku skupštinu koalicijska lista koju predvodi Možemo! osvojila je 40,83 posto glasova i time daleko najviše gradskih mandata. Sljedeća po redu je lista HDZ/HSLS/HSU s 11,30 posto, Domovinski pokret s 10,59 posto, Stranka rada i solidarnosti sa 9,04 posto. U Gradsku skupštinu ulaze još SDP s 8,88 posto te Most sa 6,20 posto.

Što se tiče izbora za gradonačelnika u drugom krugu, toliku prednost jednostavno je nemoguće nadoknaditi. Ipak, dodaje, u drugom krugu neće biti isto biračko tijelo.

“Biračko tijelo koje je iznijelo pobjedu Zeleno-lijeve koalicije nije čvrsto stranački strukturirano i nije disciplinirano, tako da možemo očekivati nešto manju izlaznost na drugi krug, pogotovo zato što će puno ljudi biti uvjereno da su izbori već dobiveni”, ističe.

Međutim, niti druga strana nema realan motiv za politički angažman jer je prednost tako velika da ostavlja dojam potpune nenadoknadivosti. Također, dodaje Gjenero, HDZ-ovi glasači u drugome krugu neće podržati Škoru, a vjerojatno bi podržali Jelenu Pavičić Vukičević da je ona Tomaševićev protukandidat.

“Jednostavno u Zagrebu na desnici nema dovoljno lovišta koje bi im omogućilo izbornu pobjedu. Škorinih glasača na desnici ima za nekih 20-25 posto i to je to”, ocijenio je.

Što se tiče izbora za gradonačelnika Splita, Ivica Puljak (Centar) osvojio je 26,82 posto glasova, a u drugi krug s njim ulazi HDZ-ov Vice Mihanović s 23,23 posto glasova.

“Treba biti svjestan da će drugi krug izbora u Splitu biti natjecateljski u pravom smislu riječi. Puljkova prednost je snažna osobnost i uvjerljivost, a prednost Mihanovića snažna stranačka infrastruktura, tu će biti svojevrsna bitka između osobnosti i stranke”, ocjenjuje Gjenero, ali ne želi predviđati ishod tih izbora.

Također, mišljenja je kako je Puljak najugodnije iznenađenje u liberalno-demokratskom-centrističkom političkom polju, osim Matije Posavca, koji ostaje međimurski župan, ali njegov se rezultat očekivao.

U Rijeci je Marko Filipović (SDP, HSU, IDS, HSS) osvojio 30,25 posto glasova, a u drugom će se krugu boriti protiv nezavisnog Davora Štimca koji je u prvom krugu odnio 16,10 posto glasova. Gjenero navodi kako je tu situacija slična kao u Splitu – sukob između osobnosti i stranačke mašinerije.

“Filipović je kandidat bez identiteta, kojeg nosi dobar PR i jaka stranačka organizacija, a Štimac nudi nekakvu političku alternativu. Štimčev problem je to što je u prvom krugu u Rijeci bila izrazito niska izlaznost”, ističe, a nizak odaziv na izbore uvijek pogoduje onima koji čuvaju vlast.

Kao zanimljivost u Istri Gjenero navodi kako se iz ciklusa u ciklus pokazuje da je IDS na razini županije neprikosnoven, ali zato izgube poneki grad ili općinu, češće od neovisnih lista.

“Oni će kroz koji ciklus postati dosta ranjivi, a njihova većina neće biti tako neprikosnovena ako nešto vrlo brzo i odlučno ne promjene u stranačkoj organizaciji”, poručio je.

Ivan Radić, kojeg podržava lista predvođena HDZ-om, osvojio je 38,69 posto birača Osijeka, a protukandidat u drugom krugu mu je Berislav Mlinarević (DP, Most) s osvojenih 19,63 posto glasova.

Gjenero tvrdi kako je Osijek zapravo situacija zbog koje HDZ može govoriti o uspješnosti izbora za njih.

“Po prvi puta imaju izrazito dobru ishodišnu poziciju za osvajanje gradonačelničkog mjesta u Osijeku. To im redovito do sada nije polazilo za rukom”, ističe.

Prednost Radića u odnosu na kandidata Domovinskog pokreta nije toliko velika kao Tomaševićeva u Zagrebu, ali je gotovo jednako nenadoknadiva, pojašnjava.

Što se tiče Vukovara, Gjenero ističe kako je nezavisni Ivan Penava s osvojenih 43,80 posto glasova u odnosu na HDZ-ovog Nikolu Mažara, koji je osvojio 24,81 posto, uglavnom iscrpio svoj bazen glasova i može se naći u situaciji da, ako i pobjedi, možda ne može formirati većinu u Gradskome vijeću.

za nas je prvi krug lokalnih izbora. Općine, gradovi i županije dobile su članove predstavničkih tijela, a neki čak i čelnike, dok svi ostali čekaju drugi krug, među njima i četiri najveća grada – Zagreb, Split, Rijeka i Osijek.

Za lokalne izbore kaže se da su jedina prava anketa između nacionalnih izbora.

Mislim da se situacija najbolje vidi u četiri najveća grada, tri i pol su izabrala promjenu. Ni u jednom od tih gradova aktualni gradonačelnici koji su u prethodnom mandatu vršili dužnost nisu bili kandidati, ali svejedno je došlo do velikih promjena, komentira komunikolog doc. dr. sc. Damir Jugo.

O rezultatima HDZ-aOvi izbori su na neki način potvrdili status HDZ-a kao najjače stranke desnog centra. Vidjeli smo rezultate za županijske skupštine i za župane gdje je HDZ opet ostvario vrlo dobre rezultate. U nekim gradovima nisu ostvarili očekivano, u Splitu su vjerojatno smatrali da će biti bolje, objašnjava dr. sc. Berto Šalaj, politolog.

U Zagrebu, koliko god oni govorili da su dobili dvostruko više glasova nego na prošlim izborima 2017., ti rezultati bili su katastrofalni. Činjenica je da u Zagrebu HDZ neće više biti na vlasti. Iako nije imao svog gradonačelnika, on je bio sastavni dio vlasti, dodaje.


O rezultatima ljeviceŠto se tiče SDP-a, oni sigurno ne mogu proglasiti pobjedu, ali u slučaju pobjede u Rijeci mogu reći da rezultati nisu jako loši. Pojavila se nova opcija na lijevoj političkoj strani – stranka Možemo!, kaže politolog.

Ovi lokalni izbori označili su nestanak nekih velikih političkih stranaka koje su bile važne na lokalnoj razini. Prije svega mislim na Hrvatsku narodnu stranku i Hrvatsku seljačku stranku, i ovi izbori su po mom sudu označili početak kraja Milana Bandića, kaže Šalaj.

Na pitanje što misli o odnosu SDP-a i Možemo! kao dvije stranke lijevog političkog spektra, politolog Šalaj kaže kako je prerano govoriti o tome.

Ključ za taj odnos bit će kvaliteta upravljanja gradom od strane Možemo! u sljedeće tri godine. Ako pokažu da zaista mogu upravljati gradom u skladu sa svojim načelima, participativno i transparentno, u tom je slučaju SDP u velikim problemima, kaže Šalaj.Svi dosadašnji izazivači SDP-a koji su se pojavljivali na političkoj sceni, i Hrvatski laburisti, ORAH, pa i Živi zid, nikad nisu imali priliku upravljati glavnim gradom, izuzetno važnom lokalnom sredinom, dodaje.

Što se može očekivati u drugom krugu?

Tomislav Tomašević u drugi krug izlazi protiv Miroslava Škore, ali ima gotovo četiri puta potporu birača.

Miroslav Škoro je već najavio da će dati sve na ideologiju jer se svi trebaju ujediniti protiv ljevice.Kad bismo se strogo držali teorije, onda bismo rekli drugi krug su potpuno novi izbori, ne treba uživati na lovorikama rezultata iz prvog kruga. Ali mislim da je ovdje trend potpuno drugačiji, Damir Jugo, komunikolog. Možemo! i Tomislav Tomašević su se nametnuli prije mnogo vremena kao jedina ozbiljna alternativa politici Milana Bandića i rezultat je ovdje. Škoro radi jedino što je moguće, on pokušava ideologizirati cijeli drugi krug, zaključuje, a donosi HRT.

You may also like

0 comments