Analiza: Nova vlada, stari izazovi

Prijedlog proračuna za 2016. godinu pokazat će je li Vlada odlučna provesti prilagodbu kroz smanjenje i strukturnu preraspodjelu na rashodnoj strani, jer će u slučaju zadržavanja statusa quo rejting države biti izložen daljnjem padu, zaključak je novog broja RBAnalize “Stari izazovi nove Vlade” koje su pripremili analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA).

Iz RBA ocjenjuju kako su “pozitivna retorika nove Vlade i povoljni uvjeti na tržištima u okružju pružili Vladi mogućnost da u razmjerno kratkom razdoblju provede reformske mjere i preokrene tendenciju prema povratku Hrvatske u investicijski rejting”. Time bi se, kako se navodi, stekao ključan uvjet za smanjenje premije rizika države, olakšanje financiranja javnoga duga, ubrzanje fiskalne prilagodbe i posljedično smanjenje troškova financiranja svih sektora. Središnja banka podržat će prilagodbu fiskalne politike i konkurentnost gospodarstva najavljenim dugoročnim repo operacijama, kojima će odgovoriti na pojačanu potražnju za kreditima u domaćoj valuti. Stabilnost kune u odnosu na euro pritom ostaje neupitna s obzirom na visoku euriziranost gospodarstva te negativne posljedice koje bi uzrokovala nagla i snažnija deprecijacija domaće valute, kaže se u analizi.

Analitičari RBA ističu i kako će prvi puta nakon 2008. godine Hrvatska u 2015. godini zabilježiti pozitivnu godišnju stopu rasta BDP-a, a osnovni doprinos rastu dolazi od povećanja pozitivnog salda u razmjeni s inozemstvom, ostvarenog u poboljšanim uvjetima razmjene i rasta inozemne potražnje. Konačni podaci trebali bi potvrditi i pozitivan doprinos domaćih čimbenika, osobito osobne potrošnje. Deflatorni pritisci na strani uvozne ponude povećali su realni raspoloživi dohodak, a dodatni poticaj potrošnji prelio se od prihoda ostvarenih tijekom izvrsne turističke sezone. Problemi na konkurentskim destinacijama popraćeni su poboljšanjem kvalitete turističke ponude i produljenjem sezone uz evidentno prisutan sinergijski i multiplikativni učinak na ostatak gospodarstva, navodi se u analizama.

Dodaje se kako je pozitivan trend u uslužnom sektoru potvrđen pojačanim investicijama, a pokazatelji u drugoj polovici prošle godine daju naslutiti da se duboka i produljena recesija u građevinarstvu ipak primakla kraju. Naposljetku, pripadnost europskom jedinstvenom tržištu uz jačanje inozemne potražnje i tržišno restrukturiranje, osobito u segmentu malih i srednjih poduzeća, za posljedicu je imalo nastavak razmjerno snažnoga rasta izvoza roba, kažu u RBA. No napominju kako ostvareni oporavak nije dovoljan za stvaranje novih radnih mjesta. Tržište rada opterećeno je preniskim udjelom aktivnoga stanovništva i niskom zaposlenošću, što se odražava kroz visoku dugotrajnu nezaposlenost i nezaposlenost među mladima. Problem održivosti rasta strukturne je prirode i kao takav rješiv mjerama strukturne naravi i to ponajprije u domeni fiskalne politike, gdje rastući javni dug povećava troškove financiranja države i otežava fiskalnu prilagodbu. Prevelik, trom i neučinkovit javni sektor opterećuje gospodarstvo, a uz visoki porezni teret, poslovno okruženje nije poticajno za značajnije investicije privatnoga sektora, ocjenjuju analitičari RBA. Stoga, kako ističu, “pred novu Vladu dolaze stari izazovi, ali i kraće vrijeme za provedbu učinkovitih mjera za otklanjanje strukturnih slabosti”.

You may also like

0 comments