Analiza izbora u Rusiji: na pomolu ustavne promjene

Na izborima u Rusiji 18. rujna četiri parlamentarne stranke ostale su na svojim mjestima, ali se odnos snaga promijenio u korist vladajuće stranke koju je podržao njezin osnivač Vladimir Putin. “Jedinstvena Rusija” osvojila je većinu mandata dovoljnu za promjenu Ustava, učvrstila je svoje pozicije i sada praktički u potpunosti kontrolira parlament.
“Mi znamo da građani teško žive, da ima mnogo problema i mnogo neriješenih pitanja, ali i pored svega je stranka postigla vrlo dobar rezultat, tj. pobijedila je. Teško je, ali su ljudi ipak glasovali za ‘Jedinstvenu Rusiju’. Što to govori? To govori da ljudi vide da se predstavnici ‘Jedinstvene Rusije’, vodeće političke snage, zaista trude u interesu naroda. Možda im ne polazi uvijek sve za rukom, ali rade iskreno, i onoliko učinkovito koliko je to moguće”, rekao je Vladimir Putin 18. rujna, čestitajući stožeru “Jedinstvene Rusije” pobjedu poslije objavljivanja preliminarnih rezultata izbora. Vladajuća stranka, koja tradicionalno demonstrira lojalnost predsjedniku i vladi (na čelu stranke je premijer Dmitrij Medvedev), zaista može biti zadovoljna.

“Jedinstvena Rusija” je dobila 54,7 posto glasova po stranačkim listovima, i sada će zajedno sa svojim predstavnicima koji su pobijedili u jednomandatnim okruzima imati ukupno 343 mandata u parlamentu (što je za 105 mandata više nego u prethodnom, šestom sazivu Državne Dume 2011 . godine, kada je “Jedinstvena Rusija” osvojila 238 mandata). U novom, sedmom sazivu Dume vladajuća stranka ima većinu dovoljnu za promjenu Ustava, što znači da može donositi zakone i unositi izmjene u Ustav čak i ako je u tome ne podrže preostale tri stranke koje su ušle u parlament.

Vlasti su pravovremeno poduzele sve kako se ne bi ponovila 2011. godina, kada je ulična komponenta prozapadno orijentiranih snaga ruskog društva organizirala mitinge na kojima je optuživala vlast za krivotvorenje parlamentarnih izbora. Nova predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Ela Pamfilova stupila je na dužnost u ožujku 2016. godine i odmah najavila da je njezina dužnost organiziranje transparentnih izbora čiji rezultat nitko neće dovesti u sumnju.

Središnje izborno povjerenstvo konstatira da je na izborima 18. rujna bilo pojedinačnih nepravilnosti. Na pojedinim izbornim mjestima rezultati su anulirani poslije optužbi da su organizatori manipulirali glasačkim listićima. U Rostovskoj oblasti je tim povodom čak pokrenut i kazneni postupak protiv tajnika lokalne izborne komisije. Po riječima Ele Pamfilove, bit će razmotrena svaka žalba.

Stručnjaci iznose različite stavove o tome je li i u kojoj mjeri Središnje izborno povjerenstvo uspjelo organizirati transparentne izbore. “Nepravilnosti je bilo, ali se njihovi razmjeri ne mogu usporediti s 2011. godinom. Ovo su pojedinačni slučajevi, a ne masovna pojava, tako da svaki taj slučaj treba posebno analizirati”, rekao je za RBTH Dmitrij Orlov, generalni direktor Agencije za političke i gospodarske komunikacije.

Ima i drugačijih mišljenja. Primjerice, bivši sovjetski disident, direktor i suvlasnik nevladine organizacije “Fond za učinkovitu politiku” Gleb Pavlovski smatra da je “administrativnih manipulacija bilo u svim fazama [izbora]”. Bivši disident tvrdi da je ‘Jedinstvena Rusija’ dobila manji broj glasova i da je izlaznost bila manja nego što je službeno predstavljeno (na izbore je izašlo 47,8 posto punoljetnih građana).

Nijedna od deset neparlamentarnih stranki nije ušla u novu Dumu, niti je dostigla prag od 3%, koliko je dovoljno da stranka osigura financiranje iz državnog proračuna. Između ostalih, poražene su prozapadne stranke “Jabuka” ( “Jabloko”) i “Parnas”, koje javno propagiraju da Krim nije i ne treba biti teritorij Rusije.

Direktor fonda “Peterburška politika” Mihail Vinogradov smatra da se uzrok poraza dviju spomenutih stranaka krije u njihovoj nesposobnosti da izađu iz okvira svog uobičajenog biračkog tijela. “Stranke poput ‘Jabuke’ borile su se za svoje birače, a njihovi birači su prozapadno nastrojeni stanovnici velikih gradova. One nisu ni pokušale osvojiti glasove novih birača, koji su apolitični ili podržavaju vlast”, rekao je Vinogradov za RBTH. Po njegovom mišljenju, to je bio uzrok poraza prozapadne opozicije i faktor koji joj je onemogućio da privuče nove glasove.

Aleksandar Požalov, zamjenik direktora fonda ISEP, ističe da je “Jabuka” u svojoj predizbornoj kampanji imala još jednu slabu točku. Naime, suviše značaja se pridavalo ličnosti čelnika stranke Grigorija Javljinskog. On je osnovao “Jabuku” daleke 1993. godine i, po Požalovljevom mišljenju, ostavlja dojam čovjeka koji živi u prošlosti i nije u stanju animirati i mobilizirati nove birače.

Pored “Jedinstvene Rusije” u Dumu su ušle tri stranke koje su u njoj bile i u prethodnom sazivu. To su Komunistička stranka Ruske Federacije (KPRF, 42 mandata), Liberalno demokratska stranka Rusije (LDPR, 29 mandata) i “Pravedna Rusija” (23 mandata). Po jedno mjesto u Dumi dobili su jednomandatni kandidati stranaka “Domovina” (“Rodina”) i “Građanska platforma”, i nezavisni kandidat Vladislav Reznik (bivši član “Jedinstvene Rusije”).

Parlamentarna oporba praktički nema mogućnosti suprotstaviti se “Jedinstvenoj Rusiji”, jer ova ima većinu dovoljnu za samostalno donošenje svih odluka. “Mnoge inicijative [u parlamentu] pokretat će se bez potpore oporbenih stranaka”, smatra Dmitrij Orlov. S druge strane, on ističe da će KPRF i LDPR po mnogim pitanjima nastupati oštrije nego ranije, kako bi na taj način naglasile pripadnost opoziciji i razliku od vladajuće stranke.

Sva tri rivala “Jedinstvene Rusije” postigla su lošiji rezultat nego 2011. godine, a najgore je u tom smislu prošla “Pravedna Rusija”, koja je u šestom sazivu Dume imala 64 mandata, a u sedmom dobiva samo 23. Dmitrij Orlov kaže da je “Pravedna Rusija” već istrošila potencijal koji je imala 2011. godine, kada je predstavljala izrazitu opoziciju u parlamentu i prikupila sve “protestne” glasove. “Sada tog prosvjeda više nema, tako da ‘Pravedna Rusija’ ove godine nije bila jako uvjerljiva”, rekao je Orlov za RBTH.

Jedan broj politologa smatra da će Kremlj u potpunosti moći kontrolirati novi parlament, u kojem dominira “Jedinstvena Rusija”, i upravljati njime. Gleb Pavlovski, suvlasnik spomenute NVO, smatra da će osvajanje većine dovoljne za promjenu Ustava “još više odriješiti ruke vlastima”.

“I dalje je prisutan trend usmjeren na likvidaciju svih mogućih ograničenja vlasti unutar zemlje”, žali se Pavlovski RBTH. On ima negativan stav prema volji naroda izraženoj na izborima, smatrajući da u parlamentu skoro i da nema alternativnog gledišta, te da samim tim neminovno pada razina kompetencije ovog zakonodavnog tijela. “Kremlj danas ne zna ništa o svojoj zemlji, jer u Dumi nije zastupljena zemlja, već kremaljski aparat vlasti”, misli Pavlovski.

S druge strane, stručnjaci tvrde da će u sedmoj Dumi konkurencija ipak biti prisutna, s tim što će se umjesto frakcija nadmetati situacijski blokovi zastupnika vezanih za određene regije. Aleksandar Požalov podsjeća na važnu ulogu zastupnika koji su ušli u Dumu preko jednomandatnih okruga. Po njegovom mišljenju, mnogi od njih ušli su u Dumu kao predstavnici “Jedinstvene Rusije” (203 od ukupno 343 zastupnika), ali se oni neće orijentirati toliko na stranačko rukovodstvo, koliko na regije u kojima su izabrani.

“U jednomandatnim okruzima se u ime ‘Jedinstvene Rusije’ kandidiralo mnogo ljudi koji nisu članovi stranke. Oni jesu kandidati ‘Jedinstvene Rusije’, ali nisu članovi stranke”, podsjeća Požalov. On smatra da će nova Duma biti utjecajnija u pogledu zastupljenosti interesa različitih teritorija i socijalnih skupina, i to će osigurati političku konkurenciju, osobito prilikom rješavanja pitanja proračuna regije.

S tim se slaže i već više puta spominjani Gleb Pavlovski. “Duma može postati u većoj mjeri neovisna kada se promijeni situacija u gospodarstvu i kada regije postanu siromašnije”, uvjeren je on.

You may also like

0 comments