Provedba općinskih izbora u Bosni i Hercegovini održanih u nedjelju pokazala je jačanje utjecaja najvećih nacionalnih stranaka u toj zemlji a razjedinjenost stranaka ljevice u Federaciji BiH marginalizirala je njihov utjecaj, iako je Socijaldemokratska partija uspjela očuvati Tuzlu kao svoju tradicionalnu utvrdu, prve su analize izbornih rezultata koje u ponedjeljak prenose lokalni mediji.
SNSD Milorada Dodika premoćno je pobijedio u Republici Srpskoj, a u hrvatskom korpusu dominantna je pozicija HDZ BiH koji je osvojio načelničke pozicije u 18 općina odnosno u četiri više nego na izborima 2012. godine. Važni izborni uspjesi te stranke su pobjede u Vitezu i Varešu, općinama s mješovitom hrvatsko-bošnjačkim stanovništvom.
HDZ 1990. uspio je ipak dobiti vlast u tri općine od kojih je jednu, Kupres, “preoteo” suparničkom HDZ BiH no riječ je o rezultatu koji ne može bitno dovesti u pitanje dominaciju stranke koju vodi Dragan Čović.
Za uvjerljivu naklonost bošnjačkog biračkog tijela uspjela se izboriti koalicija koju čine Stranka demokratske akcije (SDA) i Savez za bolju budućnost (SBB) i te su dvije stranke uspjele osvojiti vlast u barem 34 općine. No lideri tih stranaka Bakir Izetbegović i Fahrudin Radončić različito su ocijenili taj rezultat jer su očekivanja bila još veća.
Izetbegović je kazao kako je riječ o pobjedi “iako ona nije velika” dok je Radončić to nazvao “sjajnim rezultatom”. Lideru SDA jasno je kako je ipak riječ o padu jer je ta stranka samostalno 2012. godine osvojila čak 37 općina dok je SBB tada dobio vlast u samo dvije općine pa je očigledno kako je iz ove koalicije profitirao jedino Radončić.
Za ovu je koaliciju najvažnije postignuće uspostava gotovo apsolutne vlasti nad Sarajevskom županijom. U osam od devet njenih općina u utrci za načelnike pobijedili su kandidati SDA i SBB uključujući općinu Centar u kojoj je godinama bio na vlasti SDP BiH.
Jedina iznimka je općina Stari Grad gdje je pobijedio neovisni kandidat Ibrahim Hadžibajrić, ranije član SDA pa SBB-a. Fenomen neovisnih kandidata iznenadio je SDA i u slučaju mjesta poput Zenice i Visokog. Tamo su neovisni načelnički mandat izborili također bivši članovi SDA nezadovoljni politikom sarajevske središnjice.
Nacionalna bošnjačka koalicija izgubila je i u utrci za gradonačelnika Bihaća gdje je pobijedio Nermin Ogrešević, kandidat što ga je istaknula mlada stranka ljevice Građanski savez (GS) i kojoj je ovo prvo sudjelovanje na izborima. GS je uz SDP BiH ujedno jedina lijeva stranka kojoj su birači dali takvo povjerenje jer Demokratska fronta (DF) Željka Komšića nije dobila načelnika niti u jednoj općini. U SDP-u u konačnici računaju na osam načelničkih mandata, uglavnom na širem tuzlanskom području.
Iako su na izborima 2012. godine dobili vlast u deset općina predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je kazao kako su u toj stranci zadovoljni sadašnjim rezultatima a posebice onim u Tuzli. Tuzla ostaje crvena”, kazao je Nikšić koji je ujedno ocijenio kako je SDP BiH sada druga stranka po potpori birača u Federaciji BiH.
Priznajući neuspjeh u izbornoj noći Komšić je pak kazao kako su rezultati jasna poruka birača da se ljevica mora ujediniti želi li dobiti njihovu jasniju potporu. U Republici Srpskoj pokazalo se pak kako je kampanja oko referenduma o 9. siječnju kao danu entiteta donijela apsolutnu potporu Miloradu Dodiku i koaliciji koju predvodi njegov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).
Ta je koalicija gotovo “pomela” blok pod nazivom Savez za promjene okupljen oko Srpske demokratske stranke (SDS) osvojivši vlast u dvije trećine općina u RS.
SNSD-ov kandidat Igor Radojičić uvjerljivo je pobijedio u utrici za gradonačelnika Banja Luke a SDS je ostao bez načelnika u brojnim mjestima u istočnoj Hercegovini koja su slovila za najjača uporišta te stranke. Dodik je pobijedio čak i na Palama gdje je SDS neprekidno bio na vlasti protekla dva i pol desetljeća. “Analizirat ćemo situaciju i vidjet ćemo tko je odgovoran počevši od mene”, najavio je predsjednik SDS-a Mladen Bosić.
Dodik je pak odmah u noći kada je proglasio pobjedu poslao poruku kako se sada mora voditi računa tko doista zastupa interese RS sugerirajući time kako traži da njegov SNSD sada uđe i u vlast na državnoj razini no predsjednik SDA Izetbegović takvu je mogućnost odmah otklonio ističući kao SDS ostaje partner u vlasti na razini BiH.
Jedina općina u koji su suprotstavljene srpske stranke nastupile zajedno bila je Srebrenica. Tamo su za načelnika istaknuli zajedničkog kandidata Mladena Grujičića a on je u srazu s bošnjačkim kandidatom Ćamilom Durakovićem ostvario prednost od oko 2300 glasova. Iako će konačni rezultat ovisiti o glasovima prognanih Srebreničana koji i danas žive izvan te općine velika je vjerojatnost kako će Grujičić u konačnici pobijediti a procjena je kako će to dovesti do novih napetosti u odnosima Srba i Bošnjaka u toj općini opterećenoj teškom prošlošću.
Za javnost i većinu političkih stranaka u BiH neugodno iznenađenje je i pobjeda Fikreta Abdića u utrci za načelnika Velike Kladuše. Tu činjenicu Izetbegović je opisao kao “lošu i depresivnu vijest” “On je jedan ratni zločinac, potrošeni političar i starac. Depresivno je to”, kazao je Izetbegović. Mediji podsjećaju kako je Abdić u Hrvatskoj osuđen za ratne zločine te kako je riječ o osobi koja je svojim ratnih djelovanjem prouzročila velike patnje bošnjačkom narodu.
Općinski izbori u Bosni i Hercegovini protekli su potpuno regularno i bez posebih poteškoća a jedina iznimka bio je Stolac, gdje je zbog fizičkih sukoba glasovanje moralo biti prekinuto, ocijenio je u ponedjeljak u Sarajevu predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) Ahmet Šantić. “Nigdje osim u Stocu nije bilo većih nepravilnosti”, kazao je Šantić na konferenciji za novinstvo sumirajući tijek nedjeljnih izbora na kojima su građani BiH birali nove vlasti u općinama i gradovima. Izlasnost na tim zborima bila je nešto manja od 54 posto.
Koalicija nevladinih udruga “Pod lupom” ranije je objavila kako je tijekom glasovanja zabilježeno više slučajeva fizičkog nasilja odnosno nastraja na članove biračkih odbora navodeći kako je bilo više od 90 “kritičnih situacija” zbog kojih su promatrači intervenirali. “Nasilje koje je zabilježeno na biračkim mjestima nije registrirano unatrag nekoliko biračkih procesa, vjerojatno više od deset godina”, izjavio je direktor te koalicije Dario Jovanović.
Predsjednik SIP-a Šantić kazao je kako se radi o netočnim i paušalnim ocjenama koje uopće ne odražavaju stanje na izborima kakvo je vladalo u nedjelju. Ilustrirao je to konstatacijom kako je SIP dobio do sada najmanji broj formalnih prigovora na tijek izbornog procesa.
O tome što će se dogoditi u Stocu nije mogao kazati ništa određenije. Kazao je kako je u tijeku kaznena obrada koju provodi policija te kako se i dalje utvrđuju činjenice, a kada se to dogodi SIP će odlučiti hoće li se glasovanje eventualno ponoviti.
U Stocu je u nedjelju došlo do fizičkog sukba između bošnjačkog kandidata za načelnika općine Salmira Kaplana i predsjednika općinskog izbornog povjerenstva Ivana Perića. Policija je ustvrdila kako je Kaplan bio taj koji je udario Perića, a Kaplan tvrdi kako je bio isprovociran nepravilnostima koje su opažene tijekom glasovanja.
