Analiza HGK: Država i banke diktiraju rast javnog duga

Tijekom studenoga prošle godine razinu bruto inozemnog duga smanjili su svi sektori, izuzev opće države čiji je dug porastao za 275,6 milijuna eura. Time je ukupan bruto inozemni dug smanjen za 109,8 milijuna eura na razinu od 47,2 milijarde eura, što je 107,7 % BDP-a.

Na godišnjoj je razini nastavljen rast duga pa je krajem studenoga prošle godine on bio 729 milijuna eura ili 1,6 % veći nego u studenome 2014. godine pod prevladavajućim utjecajem rasta duga opće države (4,9 %), a rast zaduženosti zabilježili su i ostali domaći sektori (0,5 %) te središnja banka.

U prvih jedanaest mjeseci prošle godine bruto inozemni dug ukupno je povećan za 548,3 milijuna eura, pri čemu je najviše povećan inozemni dug središnje banke (za 1,5 milijardi eura, ali se tu prvenstveno radi o ulaganju međunarodnih pričuva u repo ugovore), slijedi opća država s porastom duga za 707,2 milijuna eura i ostali domaći sektori čiji je dug povećan za 330,8 milijuna eura. Istodobno je smanjenje razine inozemnog duga zabilježeno kod drugih monetarnih financijskih institucija (za 1,2 milijarde eura) te kod izravnih ulaganja (za 739,9 milijuna eura). Očito je da su kretanja u razini inozemne zaduženosti zemlje i dalje determinirana rastom duga opće države, zbog potrebe financiranja visokoga proračunskog manjka, i razduživanjem banaka pri suzdržanoj kreditnoj aktivnosti prema poduzetništvu i stanovništvu.

Riječ je o nastavku već dulje prisutnih trendova pa se tako rast zaduživanja države na godišnjoj razini u kontinuitetu proteže još od lipnja 2009. godine, dok je kontinuitet razduživanja bankarskog sektora prisutan od svibnja 2012. godine. Unutar ostalih domaćih sektora (čiji je inozemni dug u privih jedanaest mjeseci prošle godine povećan za 330,8 milijuna eura) bilježi se rast duga privatnih nefinancijskih društava (za 535,3 milijuna eura) kao rezultat zaduživanja dijela velikih tvrtki solidnog boniteta koje imaju pristup inozemnom financijskom tržištu te na kojem koriste mogućnost financiranja s nižim kamatnim troškovima. Kontinuitet međugodišnjeg rasta inozemne zaduženosti privatnih nefinancijskih društava proteže se od ožujka 2014. godine. Slične su se tendencije bilježile i kod izravnih ulaganja povezanih s dužničkim obvezama prema horizontalno povezanim tvrtkama, ali je taj trend narušen u posljednjim mjesecima razduživanjem jednoga privatnoga nemonetarnog financijskog društva prema svom vlasniku.

Visoka razina pokazatelja zaduženosti povećava ranjivost gospodarstva na unutarnje i vanjske šokove te daje negativan doprinos u održavanju niskog neinvesticijskoga kreditnog rejtinga zemlje. To se posebno odnosi na izrazito visok te i dalje rastući inozemni dug opće države na koji se trenutno odnosi čak 34,1 % ukupnog bruto inozemnog duga. Pri ostvarivanju gospodarskog rasta razina bruto inozemnog duga u BDP-u na kraju 2015. godine bit će nešto niža nego na kraju prethodne godine, a ocjenjujemo da će se tendencija smanjivanja tog udjela nastaviti i u ovoj godini. Međutim, zbog dosegnute visoke razine duga, Hrvatska i dalje ostaje vrlo ranjiva na rizike povezane s financiranjem i refinanciranjem obveza, osobito kada je riječ o povećanju kamatnih stopa i promjeni tečaja valuta na svjetskom tržištu.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Inozemni dug Hrvatske smanjen je krajem studenog na 47,2 mlrd. eura, pri čemu je njegov udio u BDP-u dosegnuo 107,7%. U 2016. godini očekujemo smanjivanje udjela inozemnog duga u BDP-u, što može olakšati pritisak na nizak kreditni rejting Hrvatske, koji je među tri najlošija u EU.“

You may also like