Za Bloomberg Adria
Unatoč tome što u idućoj godini Hrvatsku neće zahvatiti recesija, sasvim je moguće da će se gospodarski problemi u Europskoj uniji (EU) i eurozoni, a posebice kod naših velikih trgovinskih partnera, poput Njemačke, Italije ili Austrije, odraziti na hrvatsko gospodarstvo.
Onda, koliko bi gospodarski rast mogao iznositi? Prognoze državnih i javnih institucija su nerijetko bolje od očekivanja analitičara, što ni ove godine nije zakazalo.
Dok Vlada proračun temelji na očekivanom rastu od 2,8 posto, Hrvatska narodna banka (HNB) je još optimističnija, pa vjeruje da bi ekspanzija gospodarstva mogla doseći tri posto nakon očekivanih 2,6 posto za ovu godinu. Pritom to obrazlažu “očekivanim oporavkom vanjske potražnje i nastavkom relativno ekspanzivnog usmjerenja fiskalne politike”.
Vrijeme europskih fiskalnih poticaja prošlo, što to donosi gospodarstvima?
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore (HGK) Goran Šaravanja vjeruje da će Hrvatska biti među najbrže rastućim ekonomijama eurozone u 2024. godini, no smatra da će gospodarstvo ipak rasti po malo nižoj stopi no ove godine.
Glavni ekonomist Svjetske banke u Hrvatskoj Josip Funda pak očekuje blago ubrzanje rasta iduće godine nakon ovogodišnjih očekivanih otprilike 2,6 posto. Pritom se djelomično preklapa s očekivanjima HNB-a u smislu vjerovanja u oporavak inozemne potražnje.
Ono što međutim ostaje kao svojevrsni uteg je da ipak prevladavaju negativni rizici.
Stoga, s obzirom na neizvjesnosti koje nas okružuju nije neobično da među analitičarima ima i onih koji vide nešto sporije stope rasta.
Glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Hrvoje Stojić i Ivan Dražetić iz InterCapitala smatraju da bi se hrvatsko gospodarstvo dogodine moglo zaustaviti na rastu od dva posto.
On također izdvaja neke negativne rizike.
Po riječima Dražetića, glavni pokretači rasta ostaju investicije s potporom EU-ovih fondova te osobna i državna potrošnja, ali doprinos neto izvoza mogao bi biti negativan, donosi Bloomberg Adria
