Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) očekuju da će se rast hrvatskog gospodarstva, predvođen osobnom potrošnjom i investicijama, nastaviti i u trećem tromjesečju, pa je, poručuju, njihova procjena rasta u cijeloj godini za 2,3 posto “izložena pozitivnim rizicima”.
U analizi pod nazivom „Vrijeme je za reforme“, objavljenoj u petak, analitičari RBA navode kako prvi pokazatelji za treće tromjesečje potvrđuju procjene da će se rast gospodarstva nastaviti i tijekom tog kvartala, zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicija.
“Osobna potrošnja podršku će i dalje pronalaziti u izostanku inflatornih pritisaka, nešto povoljnijim kretanjima s tržišta rada, ali i snažnom rastu turističkih pokazatelja”, ističe se u analizi.
Dodaje se i kako investicijska aktivnost, čija se dinamika rasta ubrzala u drugom tromjesečju, zamašnjak dobiva i u javnom i u privatnom sektoru, a ohrabruju podaci o većem korištenju sredstava iz EU fondova.
U uvjetima dobrog punjenja proračuna, unatoč političkoj neizvjesnosti, izgledno je da se nastavio i rast investicija, navodi se u analizi.
“U takvim uvjetima, projicirani realan rast gospodarstva za 2016. godinu od 2,3 posto izložen je pozitivnim rizicima, pa čak i u slučaju usporavanja rasta u posljednjem tromjesečju”, ističu analitičari RBA.
Dodaju i da se tijekom prvih šest mjeseci nastavilo smanjenje vanjske ranjivosti zemlje, što se odražava kroz pad bruto inozemnog duga i višak na tekućem računu bilance plaćanja.
“Ipak, razina neto inozemne investicijske pozicije Hrvatske od 78 posto BDP-a – granična prihvatljiva vrijednost iznosi 35 posto BDP-a – jasno upućuje na daljnju potrebu za smanjivanjem makroekonomskih neravnoteža, a jedan od načina jest povećanje konkurentnosti i izvoza”, ističu analitičari RBA.
Dodaju kako u uvjetima oporavka gospodarstva priljevi u državni proračun rastu. Uz obuzdanu državnu potrošnju, manjak proračuna pao je ispod 3 posto BDP-a, uz očekivanja da će se i idućih godina zadržati na tim razinama.
“Naime, fokus Vlade je na daljnjoj fiskalnoj konsolidaciji, uz porezno rasterećenje i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja. Time su, pod pretpostavkom nepromijenjenih vanjskih uvjeta, projekcije rasta do 2018. godine izložene pozitivnim rizicima”, navodi se u analizi.
Upozoravaju, međutim, da je srednjoročna do dugoročna održivost rasta uvelike uvjetovana provedbom reformi javnih sustava (zdravstvo, obrazovanje, socijalni, mirovinski sustav), snažnijom vladavinom prava te povećanjem učinkovitosti državne administracije.
“U suprotnom, promjena vanjskog okruženja kroz, primjerice, povećanje troškova financiranja, usporavanje rasta najvažnijih trgovinskih partnera ili u ekstremnom slučaju nagli i nepredviđeni pad u turizmu ugrozio bi oporavak Hrvatske, ali i održivost javnih financija”, upozoravaju analitičari RBA.
(Agencije)
