Analitičar predlaže kako riješiti prešutne minuse

Neka se država odrekne dijela kolača

Ekonomski analitičar Andrej Grubišić, gostujući u Studiju 4, rekao je da građani koriste prešutna prekoračenja jer su im sredstva očito potrebna. Poručio je državi da bi mogla smanjiti PDV i tako riješiti dio problema. Govoreći o inflaciji, kaže da je loše poteze povukla Europska središnja banka, a komentirajući situaciju u hrvatskom gospodarstvu, sumnja da ono može realno rasti više od 2-3% godišnje.

Mnogi građani su zabrinuti jer ne znaju kako će u godinu dana vratiti dugove, a banke naravno gledaju svoj interes.

Uloga države da kroz pravilno funkcioniranje sudstva osigura implementaciju zakona i provođenje postojećih ugovora, ističe analitičar Andrej Grubišić.

-Nisam siguran da je ovdje nešto eskaliralo, 800 i nešto tisuća građana ima oko 9 tisuća po osobi prešutnog prekoračenja, a to je ukupno oko 7,5 milijardi kuna. Ovo sugerira da ovaj proizvod donosi neku korist ljudima, inače ga ne bi koristili.

Postojeći zakon predviđa prešutna prekoračenja, a banke ako se to dogodilo, moraju obavijestiti klijenta.

-Ako neka od banaka nije postupala po toj proceduri, onda bi postojala osnova da potražuje nastalu štetu. Kada bi “okrenuli pilu”, kada bi država vratila PDV s 25 na 22%, onda je to nekih 7,5 milijarde kuna koje sam spomenuo. Većina ljudi koji ima prešutni minus, dominantno poreze plaža kroz PDV. Postoji način kako država pod navodnicima može pomoći. Neka se odrekne svojeg dijela kolača koji uzima, a jednim dijelom neracionalno troši, dodaje Grubišić.

Zakon propisuje kako bi banke trebale postupati, a jesu li građani informirani o proizvodu ili nisu, analitičar Grubišić kaže da ljudi konzumiraju na stotine proizvoda i usluga.

-To nas ne oslobađa da postupamo s pažnjom razboritog osobnog gospodara. Ako ulazite u kreditni aranžman, mudro i obazrivo bi bilo da se informirate o aranžmanu u koji ulazite. Ako na računu piše -5.000kn, onda je to -5.000kn, ističe.

Ako će se tražiti od banaka da se prešutni minusi smanje na najmanju moguću razinu, onda će te iste banke od ljudi tražiti da vrate kredite, dodaje.

-Bankama je u interesu imati zdrave, a ne loše klijente. Nije im u interesu da se bezuvjetno vraćaju krediti jer imaju problem reinvesticijskog rizika. Prisilno vraćanje minusa, nisam siguran da će i ovi ljudi o kojima govorimo, biti zainteresirani. Na kraju dana, zvalo se nešto prešutni minus ili neka druga vrsta kredita s drugim imenom, dođe na isto, kaže Grubišić za HRT

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić poručio je u srijedu da bi rješenje po pitanju prekoračenja po tekućim računima građana trebalo biti poznato u idućim danima i tjednima, a još će se vidjeti hoće li se ići u zakonske izmjene.

Marić je to izjavio nakon sastanka predsjednika Vlade Andreja Plenkovića s predsjednicima uprava banaka, kojem su između ostalog nazočili i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić te ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić.

Marić je rekao da je intencija sastanka bila detaljnije izmijeniti određene informacije i stavove po pitanju prekoračenja po tekućim računima građana, a s ciljem pronalaska adekvatnog i zadovoljavajućeg rješenja, pri čemu Vlada naglasak stavlja na zaštitu potrošača.

Izvijestio je i da se na sastanku već iskristaliziralo nekoliko dobrih prijedloga, koji idu u smjeru ispunjavanja i zaštite načela kao što su socijalna osjetljivost, pravednost, informiranost i transparentnost, kao i u smjeru rješenja kojima će dopuštena prekoračenja opet postati predominantna, jer su ona i samim zakonom puno detaljnije, jasnije i transparentnije regulirana u odnosu na ona prešutna.

Naime, pojasnio je Marić, Zakonom o potrošačkom kreditiranju iz 2010. prepoznata su dva instituta prekoračenja – dopušteno i prešutno, no od 2018. naovamo prešutno je postalo predominantan oblik, pri čemu podaci pokazuju da se gotovo 95 posto svih prekoračenja odnosi na prešutno. Prešutna prekoračenja odobrena su za gotovo 1,8 milijun potrošača, a koristi ih oko 840 tisuća.

To se dogodilo jer je odlukom HNB-a od kraja 2017. godine, sukladnoj europskoj regulativi, u izračun efektivne kamatne stope (EKS) uključena naknada za vođenje tekućeg računa, što je utjecalo na to da je prvenstveno građanima s nižim primanjima dopušteno prekoračenje postalo manje dostupno, pa su ih banke “skrenule” prema prešutnim prekoračenjima.

Ustvrdio je da je na današnjem sastanku sa svih strana prepoznata jasna i nedvosmislena podrška navedenim principima, a da će iz svih prijedloga proizaći zadovoljavajuće rješenje.

Ono treba biti brzo, no ne i brzopleto, a na korist svih potrošača, pri čemu je poručio građanima koji, kolokvijalno rečeno, žive s tim prekoračenjima, da nije namjera Vlade niti bi podržali rješenje koje bi dovelo do drastičnog ukidanja prekoračenja, jer bi to stvorilo dodatni pritisak na njihov svakodnevan život i egzistenciju. “Otklonit ćemo strahove o tome da će se taj instrument anulirati i nestati”, poručio je Marić.

Postoji mogućnost da se rješenje pronađe samo kroz promjenu odluke koja je u ingerenciji HNB-a, no po potrebi će se ići i u prilagodbe zakona, rekao je Marić te istaknuo da će se to vidjeti kroz sljedećih nekoliko dana, a u slučaju ulaska u zakonsku proceduru, tada je riječ o tjednima.

“Ne bih ništa prejudicirao, no doista ne govorimo o mjesecima, već danima i tjednima”, poručio je ministar financija, dodajući da u vidu preventive treba nastaviti raditi i na financijskoj pismenosti građana, no kojoj je preduvjet i transparentnost proizvoda.

Kako je dodatno problematiku pojasnio guverner HNB-a Boris Vujčić, s obzirom da je Hrvatska jedina zemlja koja EKS kod minusa ograničava, uključivanje naknade u EKS od 2018. dovelo je do toga da ta naknada, prvenstveno kod malih minusa, “pojede” kamatne stope. Tako primjerice na minus do dvije tisuće kuna, uz naknadu za vođenje računa od 12 kuna, nema nikakve kamatne stope.

“Imamo nekoliko različitih legislativa koje proizvode takve rezultate i to treba srediti, kako ne bi došlo do toga da proizvodi za one s najnižim primanjima, posljedično i minusima, postanu neprofitabilni za banke i one ih počnu zatvarati”, pojasnio je Vujčić.

Ponovio je da je suština da se ono što je sada u sferi prešutnih minusa treba vratiti pod istu vrstu regulative koja vrijedi za dopuštena prekoračenja, a da se pritom ne dogodi to da određeni broj ljudi s najmanjim primanjima izgubi minus. “To je poanta i to ćemo napraviti”, ustvrdio je Vujčić, dodavši da još predstoje dogovori o tome kako će se to napraviti.

Između ostalog, dodao je guverner, intencija je da se sadašnja prešutna prekoračenja zadrže, a da se regulativa dopuštenih jednostavno “prebaci” i na njih.

Direktor Hrvatske udruge banaka (HUB) Zdenko Adrović izvijestio je da su bankari na sastanku prenijeli iskustva iz drugih europskih zemalja, uz nadu da će novo rješenje biti na tragu prakse u tim zemljama. Također je apostrofirao da u drugim zemljama ne postoji ograničenje EKS-a, pa je tako jedan od prijedloga, otkrio je Adrović, da se to ograničenje ukine, no da se eventualno formira ograničenje nominalne kamatne stope.

Također, izvijestio je Adrović, jedna od ideja je da se troškovi koji idu uz prekoračenje na tekućem računu računaju na “nešto veći iznos koji bi bio minimalan”, no to je jedno tehničko rješenje koje se još treba “proći” s HNB-om.

Na pitanje novinara kako očekivati da građani sada vjeruju bankama, a nakon što su ih one “prebacivale” u prešutne minuse, Adrović je ustvrdio da je sve bilo napravljeno u skladu sa zakonom, prema kojem su dopuštena i prešutna prekoračenja dva ravnopravna proizvoda.

Rekao je i da “pretpostavlja” da je “ogroman” broj građana bio informiran od strane banaka o prešutnim prekoračenjima, no i da velik dio građana, između ostalog i on sam, “relativno slabo” čita obavijesti o svim mogućim promjenama.

Na pitanje hoće li se ići u smanjenje PDV-a s obzirom na poskupljenja, pa tako i onog na hranu, Marić je podsjetio da je Vlada već snizila PDV na dio proizvoda, između ostalog svježe meso i ribu te voće i povrće, a da je intencija da se u ovom mandatu Vlade PDV snizi na svu hranu.

No, tek kada se za to steknu uvjeti, apostrofirao je Marić, istaknuvši da u ovom trenutku u ovoj i sljedećoj godini fiskalni prostor za to ne postoji. Podsjetio je i da posljednje smanjenje stope PDV-a na hranu “nije adekvatno bilo pretočeno u pad cijena”.

You may also like

0 comments