Američki sudovi zatvaraju cjevovode

Problemi
Američki savezni sud zabranio je izgradnju naftovoda Dakota Access, dugog 1800 kilometara, i prije nego li je Trumpov ministar energetike uspio objaviti da se taj projekt zaustavlja.

Vrhovni je sud odbio deblokirati projekt o transportu nafte iz Kanade do Meksičkog zaljeva Keystone XL. Protiv toga projekta, kojega, inače, snažno podupire Trumpova administracija, zajednički su ustala indijanska plemena i ekološki aktivisti.

Jučer je američki ministar energetike Dan Brouillette izjavio slijdeće: „Opstrukcijski ekološki lobij s dobrim financiranjem uspješno je ubio (plinovod) Atlantic Coast Pipeline, koji bi smanjio troškove za energiju stanovnicima Virginije i Sjeverne Karoline.“ Ova ja izjava uslijedila nedugo nakon što su američke tvrtke Duke Energy Corp. i Dominion Energy Inc. objavile o zatvaranju projekta plinovoda koji bi vodio od Zapadne Virginije do Sjeverne Karoline, u dužini od gotovo 1000 kilometara, ukupne cijene od 8 milijadi dolara. Svoju su odluku objasnile nastavkom zadržavanja od strane regulatora i pravnom neizvjesnošću projekta.

Kao „pozdrav“ ovoj odluci, iz Saveznog je suda Trumpovoj administraciji stigla vijest i o odluci suda o prekidu rada već operativnog naftovoda Dakota Access u roku od 30 dana. On je koštao 4 milijarde dolara, a odluka suda donijeta je nakon tužbe tamošnjih Indijanaca. Taj je naftovod dug 1,8 tisuća kilometara i počinje u naftom bogatoj državi Sjeverna Dakota i proteže se do Illinoisa. Izgrađen je 2017.g. i dnevno je prevozio 500 tisuća barela nafte. Indijanski je narod postojano dokazivao kako naftovod predstavlja prijetnju tamošnjim vodnim resursima i kulturnim područjima te države.

I Vrhovni je sud Trumpovoj administraciji priredio neugodno iznenađenje: odbacio je žalbu administracije i investitora projekta Energy, kojom se tražilo odbacivnje odluke niže sudske instance kojom se blokirala izgradnja naftovoda Keystone XL, kroz koji se planiralo iz naftom bogate kanadske regije Alberta u rafinerije u Meksičkom zaljevu prevoziti 800 tisuća barela nafte dnevno.

Američki ministar energetike opet je bio primoran priznati kako se američka administracija nije mogla suprostaviti ekološkom lobiju unutar sudova.

Predsjednik Donald Trump gubitkom ovih projekata (naravno, to su privatni a ne Trumpovi projekti, za čiju su realizaciju investitori tražili dozvolu i potporu države) dolazi u još složeniju situaciju vezano uz realizaciju njegovog programa nove američke industrijalizacije i okretanja zemlje samoj sebi – poznatijeg kao „America First“, i to baš u jeku predizborne utrke u kojoj ionako ima previše problema. Trump, naime, tradicionalno podupire gotovo sve energetske projekte jer oni Amerikancima jamče nova radna mjesta, a jačaju i ulogu i utjecaj SAD-a, kao novog velikog svjetskog izvoznika nafte.

Međutim, neovisno o svemu ovome, teško je reći kako se ovdje isključivo radi o udaru „zelenih“ sudaca po Trumpu i njegovoj administraciji (iako, nedvojbeno, ima i toga). Naime, u uvjetima koronakrize i ukupne paralize svjetskog gospodarstva, cijena nafte na tržištima pala je na povijesne minimume, što, sve, slabo rentabilne projekte (a u ovim se slučajevima upravo o takvima i radi) sada stavlja u poziciju nepotrebnih i preskupih. Ali ukoliko bi oni donosili izdašne prihode, stav sudskih i političkih instanci teško da bi bio ovakav – po Trumpa krajnje negativan (snaga i utjecaj naftnog lobija u SAD-u i više su nego dobro poznati). Jer iz takvih bi se visokoprofitabilnih projekata onda financijski napajala i mnoga žedna usta.

Korupcija daleko nije samo hrvatski ili problem zemalja sa slabo razvijenom demokracijom. Štoviše, korupcijske metode i instrumenti za njihovo prikrivanje, kada su u pitanju veliki i profitabilni projekti, na Zapadu su toliko sofisticirani i razvijeni, gotovo pa integrirani u tamošnji zakonodavni (lobiranje) i poslovni sustav, da je slabašni Istok (sa svojom čestom pseudo-demokracijom), za njih prava „mala beba“, iako se, iz (geo)političkih razloga po toj „maloj bebi“, kada je o korupciji riječ – najviše i mlati, piše portal Geopolitika.

You may also like

0 comments