Analiza
Cijene nafte na međunarodnim tržištima u srijedu su značajno porasle, premašivši 68 dolara po barelu, što je potaknuto optimizmom ulagača nakon objave američko-kineskog trgovinskog dogovora i smanjenjem strahova od eskalacije napetosti između dviju vodećih svjetskih gospodarstava. Ovaj razvoj događaja doveo je do povećanja povjerenja u stabilnost globalne potražnje za energentima, dok su istovremeno geopolitičke tenzije na Bliskom istoku dodatno pridonijele rastu cijena. Ova analiza istražuje ključne čimbenike koji su utjecali na skok cijena nafte, uključujući trgovinski sporazum, inflacijske podatke u SAD-u, geopolitičke rizike te projekcije za budućnost tržišta nafte.
Nakon višednevnih pregovora u Londonu, američki i kineski dužnosnici postigli su okvirni trgovinski dogovor koji je u srijedu objavio američki predsjednik Donald Trump. Dogovor uključuje kineske isporuke tehnoloških minerala i magneta te američke koncesije poput olakšanog pristupa kineskih studenata američkim sveučilištima. Trump je na društvenoj mreži Truth Social naglasio da je dogovor korak prema jačanju bilateralnih odnosa, uz napomenu da ga još moraju formalno odobriti on i kineski predsjednik Xi Jinping.
Ovaj dogovor značajno je umirio ulagače koji su se pribojavali da bi produljenje trgovinskog rata između SAD-a i Kine moglo usporiti globalni gospodarski rast i smanjiti potražnju za naftom. Vandana Hari, osnivačica Vanda Insights, istaknula je da bi pozitivni učinci ovog dogovora mogli potrajati nekoliko dana, pružajući dodatnu potporu cijenama nafte. Osim toga, tržišni optimizam dodatno je potaknut očekivanjima da će SAD ublažiti prijetnje visokim recipročnim carinama, što bi smanjilo pritisak na globalnu trgovinu i potrošnju energije.
Na londonskom tržištu cijena barela Brent porasla je za 1,30 dolara, dosegnuvši 68,17 dolara, dok je na američkom tržištu West Texas Intermediate (WTI) zabilježio rast od 1,50 dolara, dosegnuvši 66,48 dolara. Srijednji skok cijena od preko 4% odražava trenutni val optimizma, no analitičari upozoravaju da bi volatilnost mogla ostati visoka zbog drugih globalnih čimbenika.
Pozitivni gospodarski signali iz SAD-a dodatno su ojačali povjerenje ulagača. Najnoviji podaci o inflaciji pokazali su da su potrošačke cijene u svibnju porasle za 2,4% na godišnjoj razini, što je samo neznatno više nego u prethodnom mjesecu. Na mjesečnoj razini, inflacija je iznosila skromnih 0,1%, upola manje nego u travnju. Ovi podaci umanjili su strahove da bi uvođenje novih carina moglo izazvati snažan inflacijski pritisak, što je ulagačima dalo razloga za optimizam.
Blagi rast inflacije potaknuo je nagađanja da bi američka središnja banka (Fed) mogla početi snižavati kamatne stope već u rujnu, što bi dodatno stimuliralo gospodarsku aktivnost i potražnju za energentima. Snižavanje kamatnih stopa obično dovodi do povećanja potrošnje i investicija, što posljedično povećava potražnju za naftom i drugim energentima. Ovaj scenarij dodatno je učvrstio tržišni optimizam, pridonoseći rastu cijena nafte.
Dok je američko-kineski dogovor donio olakšanje, geopolitičke tenzije na Bliskom istoku izazvale su dodatnu nervozu na tržištu nafte. Američko ministarstvo vanjskih poslova započelo je evakuaciju nesukladnog osoblja iz ambasade u Bagdadu zbog pogoršanja sigurnosne situacije i neuspjeha u pregovorima s Iranom o nuklearnom sporazumu. Trump je izjavio da Iran “ne smije posjedovati nuklearno oružje”, naglašavajući potrebu za premještanjem osoblja iz potencijalno opasnih područja.
Ove tenzije dodatno su eskalirale nakon izvješća da je Iran zaprijetio napadima na američke vojne baze u regiji u slučaju sukoba. Britanska mornarica izdala je rijetko upozorenje o mogućim prijetnjama pomorskom prometu na Bliskom istoku, što je dodatno pojačalo zabrinutost za sigurnost opskrbnih lanaca nafte. Giovanni Staunovo, strateg UBS-a, opisao je skok cijena kao “kratki pritisak” izazvan porastom geopolitičkih rizika, dok je Rebecca Babin iz CIBC Private Wealth Group upozorila na složenost situacije zbog potencijalnih izraelskih vojnih akcija ako pregovori s Iranom propadnu.
Unatoč sankcijama, iranska proizvodnja nafte oporavila se, dijelom zahvaljujući kineskoj potražnji, prema podacima Rystad Energy. Ova dinamika dodatno komplicira tržišnu situaciju, jer bi eventualni prekid iranske opskrbe mogao značajno utjecati na globalnu ponudu nafte.
Organizacija zemalja izvoznih nafte (OPEC) izvijestila je da je cijena košarice nafte njezinih članica u utorak porasla za 87 centi, dosegnuvši 67,35 dolara. U četvrtak ujutro cijene su se stabilizirale, s Brentom na 69,08 dolara i WTI-jem na 67,54 dolara, uz blagi pad od oko 0,9%. Analitičari predviđaju da će cijene Brent-a u nadolazećim tjednima oscilirati između 65 i 70 dolara po barelu, uz očekivanu prosječnu cijenu u visokim 60-ima za drugu polovicu godine.
Rystad Energy ističe da se tržišne ravnoteže zaoštravaju, čak i uz povratak OPEC+ opskrbe, dok Vandana Hari predviđa da će trenutni gospodarski usporavanje i trgovinske tenzije i dalje oblikovati tržišne trendove. Američka uprava za energetske informacije (EIA) upozorava na višak ponude od 800.000 barela dnevno u 2025., ali istovremeno ne predviđa značajan porast američke proizvodnje prije kraja sljedeće godine, što ukazuje na ograničenja u opskrbi zbog nižih cijena.
Tržišna struktura pokazuje znakove zaoštravanja, s prelaskom WTI rasporeda za veljaču-ožujak u stanje backwardation, gdje su kratkoročne cijene više od dugoročnih, što signalizira smanjenje zabrinutosti za prekomjernu ponudu. Ovo je prvi takav pomak od travnja, što dodatno potvrđuje trenutnu snagu tržišta.
Porast cijena nafte u srijedu odražava složenu interakciju trgovinskih, gospodarskih i geopolitičkih čimbenika. Američko-kineski trgovinski dogovor i benigni inflacijski podaci u SAD-u pružili su prijeko potreban optimizam, dok su tenzije na Bliskom istoku istovremeno podsjetile ulagače na krhkost globalnog tržišta nafte. Dok se cijene stabiliziraju, analitičari očekuju visoku volatilnost u nadolazećim mjesecima, s Brentom koji će vjerojatno ostati unutar raspona od 65 do 70 dolara. Dugoročno, tržište će ostati osjetljivo na daljnje trgovinske pregovore, geopolitičke rizike i politike OPEC-a, uz ključnu ulogu gospodarskih pokazatelja poput inflacije i kamatnih stopa.
