Američke i kineske tvrtke doniniraju tržištima

Studija 
Američke i kineske tehnološke tvrtke dominirale su na ovogodišnjim svjetskim listama 100 najvrjednijih kompanija uvrštenih na burze, pokazala je studija koju je u ponedjeljak objavila konzultantska tvrtka Ernst & Young.

No, na vrhu je Saudi Aramco. Ta je saudijska naftna korporacija objavila javnu ponudu dionica te je procijenjena na 1880 milijardi dolara. Iza nje slijede Apple, Microsoft, Googleova matična kompanija Alphabet, Amazon i Facebook.

Više od polovine uvrštenih kompanija dolazi iz SAD-a. Švicarska prehrambena kompanija Nestle se plasirala na 16. mjesto. Prije krize je 46 najvrjednijih korporacija imalo sjedište u Europi. Danas je to samo polovina tog broja. Njemačke kompanije su pogođene promjenom, rekao je Barth. Sedam njemačkih tvrtki bilo je 2007. godine među prvih 100, ove godine su se na listi našle samo dvije.

Investitori očekuju da će tehnološke tvrtke još više utjecati na gospodarstva. Vjeruju da glavna europska industrijska uzdanica – proizvodnja, obećava samo mali rast, stoji u studiji.

Njemačka je, s dobiti od 66 milijardi dolara, među članicama s najvećom koristi od članstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO), pokazalo je u ponedjeljak objavljeno istraživanje njemačke fondacije Bertelmann Stiftung.

Najveću dobit od svog članstava u WTO-u do sada su ostvarile SAD, Kina i Njemačka, s tim da je SAD imao dobit od 87 milijardi dolara, a Kina 86 milijardi dolara.

Organizacija okuplja 164 države članice, a većina njih profitira od svog članstva, navodi se u studiji. Dodaje se kako se zemlje koje nisu članice bore s gubitkom prosperiteta i padom izvoza.

WTO će 1. siječnja obilježiti 25 godina od svog osnivanja, a trenutno se nalazi u stanju paralize. Nime, SAD zadnje dvije godine blokira imenovanje članova u sedmočlano Prizivno vijeće WTO-a koje presuđuje u trgovinskim sporovima, a 11. prosinca istekao je mandat dvama od tri preostala člana.

S nedovoljnim brojem sudaca, vijeće više ne može preuzimati nove slučajeve, zbog čega je budućnost međunarodnog trgovačkog sustava dovedena u pitanje.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak burzovni indeksi skliznuli s rekordnih razina jer su ulagači odlučili povući dio zarade s tržišta nakon što su cijene dionica posljednjih tjedana snažno porasle zahvaljujući trgovinskom dogovoru između SAD-a i Kine

Najveći dnevni pad tih indeksa u posljednjih gotovo mjesec dana posljedica je odluke dijela ulagača o povlačenju zarade s tržišta nakon što su cijene dionica posljednjih tjedana snažno porasle.

S&P 500 indeks dosezao je rekordne razine u devet od posljednjih 11 trgovinskih dana, zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, što bi moglo zaustaviti trend usporavanja rasta dva najveća svjetska gospodarstva.

Prema dogovoru, Washington će smanjiti ili ukinuti niz carina na uvoz kineskih proizvoda, dok će Peking kupovati više američkih poljoprivrednih proizvoda i smanjiti carine na uvoz niza američkih proizvoda.

Peter Navarro, trgovinski savjetnik u Bijeloj kući, kazao je jučer da će sporazum vjerojatno biti potpisan idućega tjedna, ali da će točan datum objaviti predsjednik SAD-a Donald Trump.

Kineski mediji pišu, pak, da će zamjenik kineskog premijera Liu He otputovati krajem ovoga tjedna u Washington kako bi potpisao sporazum.

No, te vijesti nisu osobito utjecale na tržište. Od početka godine S&P 500 indeks porastao je oko 28 posto, što je njegov najveći dobitak od 2013. To se ponajviše zahvaljuje smanjenju kamata američke središnje banke u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova i poboljšanju trgovinskih odnosa između SAD-a i Kine.

N a valutnim je tržištima dolar jutros blago oslabio.  Cijene su nafte, pak, blago pale. Cijena barela na američkom tržištu jutros je skliznula 0,18 posto, na 61,57 dolara, dok je na londonskom tržištu barel pojeftinio 0,15 posto, na 66,57 dolara.

Od početka godine cijena barela na londonskom tržištu porasla je oko 24, a na američkom oko 36 posto, što je njihov najveći godišnji skok u posljednje tri godine. To se ponajviše zahvaljuje smanjenju proizvodnje OPEC-a i saveznica te organizacije, uključujući Rusiju.

You may also like

0 comments