Američke carine na kineske proizvode podigle cijenu nafte

Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna blago porasle, drugi tjedan zaredom, a trgovalo se oprezno zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon što je Bijela kuća najavila carine na uvoz kineskih proizvoda.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 1,1 posto, na 66,20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,5 posto, na 62,35 dolara.

U prvom dijelu tjedna cijene su nafte bilo pod pritiskom zbog nesigurnosti na svjetskim burzama nakon poruka iz Bijele kuće da se razmatra uvođenje carina na uvoz određenih kineskih proizvoda u SAD.

To podržava strahovanja ulagača od protumjera i trgovinskog rata, što bi narušilo globalno trgovanje.

Oprez ulagača posljedica je, također, procjena da bi rast ponude nafte u ovoj godini mogao premašiti rast potražnje. Tako Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da je u veljači ponuda u svijetu porasla za 700 tisuća barela dnevno u odnosu na isto razdoblje prošle godine, na ukupno 97,9 milijuna barela dnevno.

Procjenjuje se, također, da će ponuda neovisnih proizvođača predvođenih SAD-om ove godine porasti za 1,8 milijuna barela dnevno, dvostruko snažnije nego lani.

Potražnja bi, pak, prema procjenama IEA, trebala ove godine porasti za 1,5 milijuna barela dnevno, a procjenjuje se i da su u siječnju, prvi put nakon šest mjeseci, komercijalne zalihe u razvijenim zemljama porasle.

“Dio tog rasta zaliha sezonski je uvjetovan, ali neki ulagači to ipak nisu očekivali, s obzirom na razdoblje smanjenja proizvodnje, što navodi na zaključak da OPEC-ovi rezovi možda nisu dovoljni”, ističe Olivier Jakob iz Petromatrixa.

OPEC i skupina neovisnih proizvođača smanjili su od početka prošle godine proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi se smanjili viškovi i razina globalnih zaliha. Taj dogovor OPEC-a trebao bi trajati do kraja ove godine.

No, njihova nastojanja potkopava veća proizvodnja u SAD-u, koja bi ove godine, prema procjenama, trebala dosegnuti rekordnih 11 milijuna barela dnevno.

A na rast proizvodnje u SAD-u ukazuju i podaci tvrtke Baker Hughes, prema kojima je broj bušotinskih postrojenja u SAD-u prošloga tjedna porastao za njih četiri, na ukupno 800. to je već sedmi rast tog broja u posljednjih osam tjedana.

U istom lanjskom razdoblju bilo je aktivno samo oko 600 bušotinskih postrojenja, što pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. A to, pak, umanjuje utjecaj smanjene proizvodnje OPEC-a na cijene ‘crnog zlata’.

Američki predsjednik Donald Trump ne odustaje od pokretanja trgovinskog rata s Kinom, ali analitičari vjeruju da će kineska razboritost ublažiti negativne posljedice. Svjetske agencije u srijedu su prenijele vijest da američka administracija nastoji uvesti carine od 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe, a usmjerit će se prvenstveno na tehnologiju i telekomunikacijske sektore.

Carine bi bile uglavnom usmjerene na informacijsku tehnologiju, potrošačku elektroniku i telekomunikacije, a konačni popis mogao bi zahvatiti čak 100 proizvoda, navode Reutersovi izvori iz Bijele kuće. Izvor koji ima izravne spoznaje o stajalištu američke administracije rekao je kako bi carine, povezane s istragom o intelektualnom vlasništvu koja je u skladu s američkim Zakonom o trgovini počela u kolovozu prošle godine, mogle biti proglašene “u vrlo bliskoj budućnosti”.

Bijela kuća odbila je komentirati veličinu ili vremenski raspored bilo kojeg poteza vezanog uz uvođenje carina Kinezima. Carine na uvoz čelika i aluminija, koje je Trump uveo prošlog tjedna, relativno su beznačajne u odnosu na ukupni uvoz i izvoz, no izravno carinsko “gađanje” Kine moglo bi izazavati oštar odgovora Pekinga, upozoravaju analitičari. “Ako je to ozbiljno, Kinezi će se osvetiti. Ključno je pitanje hoće li SAD odgovoriti na kinesku odmazdu”, smatra Derek Scissors, stručnjak za trgovinske odnose s Kinom iz poslovnog think – tanka American Enterprise Institute. Kineski višak u trgovini sa SAD-om iznosi 375 milijardi dolara, a od 462,6 milijardi dolara vrijednosti izvoza u SAD u 2016. godini, elekronička roba i tehnološki proizvodi imali su 43 posto udjela.

Ekonomski analitičari UBS-a procijenili su da bi 10-postotne carine otkinule između 0,3 i 0,4 posto rasta kineskog BDP-a. Međutim, moguće je i širenje negativnog utjecaja na susjedne azijske države koje sudjeluju u opskrbnom lancu. Isak Nuhić, konzultant tvrtke Admetam ističe kako Trumpova administracija pokušava svim silama održati svoja predizborna obećanja o vraćanju proizvodnih poslova u SAD i ovo je samo jedan od koraka u tom smjeru.

“Sumnjam da će finalni fiskalni učinak biti u tolikom iznosu. Smatram da ovi potezi idu u smjeru zauzimanja boljih pregovaračkih pozicija, posebno oko problematičnih kineskih praksi u slučajevima intelektualnog vlasništva. Jednostrani i oštri potezi bi zaista mogli negativno utjecati na kinesko gospodarstvo, no isto tako negativan utjecaj bi osjetio i SAD jer je postizanje trgovinskog balansa dugoročan i spor proces”, ističe Nuhić. Dok rizik od eskalacije američko-kineskih trgovinskih tenzija postoji, Louis Kuijs, voditelj analize azijskih gospodarstava u Oxford Economicsu očekuje da će Kina ostati relativno umjerena u svojoj reakciji te će ukupna ekonomska šteta ostati ograničena.

Derek Scissors upozorava kako bi se s porastom sukoba položaj Kine pogoršao, budući da joj je trgovinski suficit s Amerikom važan. “Želja da SAD prekine veliki trgovinski sukob bila bi poticaj Kinezima da pregovaraju”, dodao je. Posljednja američka trgovinska prijetnja tako je zasjenila neočekivano dobre podatke o kineskoj industrijskoj proizvodnji objavljene u srijedu. U prva dva ovogodišnja mjeseca industrijska proizvodnja porasla je 7,2 posto na godišnjoj razini. Time je značajno ubrzala s prosinačkih 6,2 posto i nadmašila očekivanja analitičara koji su prognozirali rast od 6,1 posto.

Odražavajući rastući kineski fokus na proizvodnju robe s visokom dodanom vrijednošću, proizvodnja računala, telekomunikacijske opreme i druge elektroničke robe porasla je više od 12 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Time je produženo dugo razdoblje dvoznamenkastog rasta te vrste proizvodnje. Proizvodnja industrijskih robota skočila je pak za 25 posto. Snažni pozitivni trendovi primjetni su i kod investicija. Tako su privatne investicije – koje čine 60 posto svih investiija – skočile osam posto dok su ulaganja državnih poduzeća jurnula 9,2 posto.

You may also like

0 comments