Predsjednik Albanije Bujar Nishani predložio je u srijedu vlastima Bosne i Hercegovine da preispitaju svoj dosadašnji odnos prema priznavanju Kosova kao samostalne države ističući kako postoji potreba olakšati građanima i tvrtkama s Kosova i BiH suradnju, putovanje i međusobnu komunikaciju, ta je prijedlog samo potaknuo stare podjele u bosanskohercegovačkoj politici, uključujući državni vrh.

Nishani je boravio u službenom posjetu Sarajevu i sastao se s trojicom članova Predsjedništva BiH a nakon susreta s njima novinarima je kazao kao je predložio da BiH “revidira” svoje stajalište u odnosu na priznavanje Republike Kosovo a time i dokumenata koje izdaje ta država. “Moja je želja da BiH prizna Kosovo i mislim da je to i realnost”, kazao je albanski predsjednik. Predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović to nije posebno komentirao kazavši tek kako je interes BiH dobra suradnja sa svim susjedima u regiji no zato je naknadno reagirao srpski član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

On je na posebno sazvanoj konferenciji za novinstvo kazao kako je albanski predsjednik Nishani članovima bosanskohercegovačkog državnog vrha prenio poruku da je važno poboljšati slobodu kretanja u regiji no kako nije bilo izravnih razgovora o mogućem priznavanju Kosova. Ivanić je ipak potvrdio kako “neki članovi Predsjedništva” smatraju da bi BiH trebala priznati Kosovo no istaknuo je kako se on tome izrijekom protivi. “O tome se neće razgovarati dok sam ja član Predsjedništva BiH”, kazao je Ivanić dodajući kako je Kosovo, što se njega tiče, i dalje sastavni dio Srbije.

BiH je uz Srbiju jedina država regije koja do sada nije priznala neovisnost Kosova a razlog tome je stalno protivljenje dužnosnika i vlasti iz Republike Srpske. Njihovo je mišljenje da BiH ne smije priznati Kosovo sve dok to ne učini i Srbija. Takva politika do sada je prouzročila brojne probleme. BiH ne priznaje osobne dokumente izdana na Kosovu a kosovski državljani koji žele putovati u BiH suočavaju se s iznimno kompliciranim sustavom izdavanja viza na koje moraju čekati mjesecima.

Dodatni je apsurd što nema ni približno sličnih ograničenja pri putovanjima s Kosova u Srbiju i obrnuto jer državljani te dvije zemlje granicu prelaze samo s osobnim iskaznicama. Ograničenja u komunikaciji dovela su i do izravnih financijskih gubitaka za gospodarstva BiH i Kosova koji se mjere desecima milijuna eura na godišnjoj razini no vlasti u Banjoj Luci uporno ignoriraju svaki argumentirani pokušaj da se otvori rasprava o uzajamnom priznavanju dvije države.