Na azijskim su burzama cijene dionica u ponedjeljak pale, pa im prijeti najveći mjesečni gubitak u tri godine, što je posljedica daljnjeg klizanja kineskih burzovnih indeksa. Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 1,5 posto, dok su cijene dionica u Singapuru, Hong Kongu, Južnoj Koreji, Australiji i Šangaju pale između 0,3 i 2,6 posto.

Zbog toga je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u minusu 0,8 posto. Ostane li tako, u cijelom kolovozu taj bi indeks izgubio 10 posto, što bi bio njegov najveći mjesečni pad od svibnja 2012. Azijske ulagače na prodaju je naveo daljnji pad cijena kineskih dionica, koje su na početku današnjeg trgovanja skliznule oko 3 posto. Time je nastavljen pritisak na indekse u Šangaju koji, uz povremene kraće prekide, traje od polovice lipnja. Od tada su kineski burzovni indeksi izgubili više od 40 posto.

To je posljedica strahovanja ulagača od naglog usporavanja rasta drugog po veličini svjetskog gospodarstva. Zbog toga se s nestrpljenjem čekaju novi makroekonomski pokazatelji. U utorak će biti objavljeno izvješće o proizvodnim aktivnostima u Kini, a analitičari procjenjuju da će indeks te aktivnosti pasti na najnižu razinu u tri godine. U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i niz izvješća iz američkog gospodarstva, koja će pokazati ubrzava li se rast najveće svjetske ekonomije i ima li prostora za povećanje kamata Feda.

Ulagači su se nadali da će zbog potresa na svjetskim financijskim tržištima američka središnja banka odgoditi povećanje ključnih kamatnih stopa za kraj ove ili početak iduće godine. Međutim, u petak je nekoliko dužnosnika Feda poručilo da je, unatoč rizicima zbog potresa na financijskim tržištima, moguće povećanje kamata već u rujnu, ako se situacija na tržištima smiri do sjednice čelnika središnja banke polovicom mjeseca.

Tim više što se rast američkog gospodarstva ubrzava. Ako to ovoga tjedna potvrde i novi podaci, posebice oni o zapošljavanju, vrlo je moguće da će Fed, po prvi puta nakon gotovo desetljeća, povećati kamate. “Izvješće o zapošljavanju u kolovozu bit će ključno za analizu mogućnosti za povećanje kamata već u rujnu”, kaže Angus Nicholson, analitičar u IG-u.

U anketi Reutersa, analitičari procjenjuju da je u kolovozu u SAD-u broj zaposlenih porastao za 220.000, a da je stopa nezaposlenosti ostala nepromijenjena na 5,3 posto, najnižoj razini u sedam godina. Ulagači su ‘na iglama’ zbog toga što bi povećanje kamata u SAD-u moglo izazvati povlačenje kapitala s tržišta u razvoju i njegovo usmjeravanje na američka tržišta, a to bi moglo izazvati daljnji pad cijena dionica i slabljenje valuta zemalja u razvoju.

Prema podacima brokerske kuće Nomura, od 20. do 26. kolovoza ulagači su prodali oko 5,9 milijardi dolara vrijednu imovinu na tržištima u razvoju, što je znatno više u odnosu na 1,5 milijardi tjedan dana prije. “Ulagači su vrlo oprezni po pitanju tržišta u razvoju. Dok ne bude jasnije kakva će biti putanja kamata u SAD-u, ta bi tržišta mogla biti pod pritiskom”, kaže Nicholson.

A nakon što su u posljednja dva dana prošloga tjedna snažno porasle, jutros su cijene nafte pale. Na američkom je tržištu cijena barela skliznula 0,8 posto, na 44,85 dolara. Dosad su u ovom mjesecu cijene nafte na gubitku gotovo 5 posto. A na valutnim je tržištima dolar jutros oslabio, nakon snažnog uspona u petak. U odnosu na japansku valutu, tečaj dolara skliznuo je 0,4 posto, na 121,15 jena. U odnosu pak na europsku valutu, dolar je oslabio 0,5 posto, pa je cijena eura jutros dosegnula 1,1240 dolara.