Al Jazeera: Plinski savez Rusije i Slovenije iza leđa Zapada

Službena Ljubljana uspješno pleše između Zapada i Istoka, poslujući dobro i s Rusima, ali i s Europljanima, piše Al Jazeera.
Konkretan povod za posjet Vladimira Putina Sloveniji ovog ljeta je obilježavanje stote godišnjice pogibije ruskih zarobljenika koji su stradali gradeći planinsku cestu prema Vršiču, ali razlozi mogu biti brojni – politički, diplomatski, ekonomski, stoji u članku. “Uz sve to, ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Slovenija članica Europske unije, asocijacije koja je zbog Ukrajine nametnula sankcije Rusiji i dobila istovjetan odgovor iz Moskve. No, službena Ljubljana očito uspješno pleše na tankoj niti između Zapada i Istoka, poslujući i dalje jednako dobro i s Rusima, ali i s Europljanima.

Vanjska politika Slovenije bez sumnje balansira između Zapada i Rusije, potvrđuje Andrej Stopar, odgovorni urednik na Prvom programu Radija Slovenija. Podsjeća kako je Slovenija podržala sankcije Rusiji, nakon ruske aneksije Krima, što je zabrinulo krugove biznismena koji posluju u toj zemlji. “Svaka članica Europske unije može sebi priuštiti da sama kreira, u određenoj mjeri, svoju vanjsku politiku. Slovenska vanjska politika jest naklonjena Moskvi, ali ne smijem tvrditi da je izrazito proruska. Mislim da je dobar primjer toga prošlogodišnja posjeta Dmitrija Medvedeva Sloveniji, a prije toga odlazak Boruta Pahora u Rusiju na paradu [povodom 70. obljetnice kraja Drugog svjetskog rata]. Također, puno govori i činjenica da Vladimir Putin češće dolazi ovdje, nego u Bugarsku”, podsjeća Stopar.

“Za Sloveniju je ruska trgovina važna, posebice zbog farmaceutske industrije (Krka), elektronske (nasljednice Iskre) i građevinske. S druge strane, Rusija Sloveniju osigurava energentima i sirovinama. Također, ne treba zaboraviti investicije u turističkom i zdravstvenom sektoru. Moram napomenuti da slovenska industrija čelika ima ruskog vlasnika”, objašnjava Stopar.

Polona Frelih, nezavisni stručnjak za Rusiju i ZND ne slaže se s tvrdnjom da Slovenija uspješno balansira između Rusije i Zapada. Naprotiv, kao članica Europske unije i NATO-a smatra da je “Slovenija neprijateljski raspoložena prema Rusiji”. “Ako poslušate retoriku lokalnih medija, možete primjetiti da Slovenija ne igra na rusku kartu. Ne igra, doduše, ni na bilo koju drugu kartu jer je njen status u atlantskim integracijama status potčinjenog. Kakogod, istina je da je Slovenija jedna mala europska država upravljana iz Bruxellesa i Washingtona koja, u vanjskoj politici, zapravo ne odlučuje ni o čemu”, konkretna je Frelih.

Ukazuje i kako “iz ruske perspektive, Slovenija nije strateški značajna zato što je premalena”. U tom smislu podsjeća kako je “plinovod Južni tok davno zaboravljena ideja, pa Rusi ne vide ništa zanimljivo u Sloveniji bez obzira koliko puta ponovili da Slovenci imaju posebno mjesto u njihovim srcima”. Kao razlog navodi činjenicu da je “ruska diplomacija jako pragmatična”. “Stoga je samo mit da ekonomske veze Slovenije i Rusije jačaju. Najveći trgovinski partneri Slovenije su unutar EU, prvenstveno Njemačka, dok je Rusija vrlo skromno rangirana. Skoro pola ruskog uvoza u Sloveniju su nafta i sirovine, što i nije baš neka satisfakcija. Impresivan je i dramatičan pad u trgovinskoj razmjeni za čak 40 posto u odnosu na 2015. Zapravo, tako je i s EU. Ekonomski gledano, Rusija i EU se sve više razilaze i Slovenija tu nije iznimka”.

Ako Putin i dođe u Sloveniju ovog ljeta, nastavlja Frelih, “to bi značilo da postoje neke skrivene veze između Rusije i Slovenije za koje nitko ne zna ili je Putin toliko očajan i izoliran, što je teško moguće”. U tom smislu podsjeća na odlične odnose Rusije s državama iz BRICS saveza, te srednjom Azijom i Bliskim istokom. Frelih još pretpostavlja da su “Amerikanci savjetovali Pahoru da napiše pozivnicu Putinu”. “Formalno, održao je riječ i pozvao ga, ali i s druge strane otvoreno signalizirao da sustavu nije dobrodošao. Diplomatski, pokušao je zadovoljiti sve strane. Uostalom, ne sumnjam da bi se Pahor protivio fotografiranju s Putinom – jednim od najmoćnijih političara na svijetu”, zaključuje Polona Frelih.

Ni drugi europski i svjetski čelnici nisu se protivili fotografiranju, jer se s mnogima susreo otkako su zahladnjeli odnosi Rusije i Europske unije. No, svakako će biti zanimljivo vidjeti hoće li se odazvati pozivu slovenskog kolege i doći. Ako i njih dvojica možda i nemaju zajedničkih tema, poslovni ljudi svakako imaju, stoji u članku objavljenom na portalu Al Jazeera.

You may also like

0 comments