[vc_row][vc_column width=”1/3″]Aktiviranje državne imovine – bilo kroz prodaju, odnosno privatizaciju, darovanje ili iznajmljivanje u gospodarsku svrhu – bila je jedna od glavnih točaka u programu i vlade Tihomira Oreškovića i Andreja Plenkovića.[/vc_column][vc_column width=”2/3″]Tako su i u proračunima za 2016. i 2017. godinu istaknuli planove po kojima bi samo od prodaje državnih udjela, odnosno dionica godišnje u proračun prikupili oko 1,4 milijarde kuna. Takav je plan Vlada istaknula za svaku godinu do kraja mandata i u Programu konvergencije koji je uputila Europskoj komisiji.[/vc_column][/vc_row]
Tim bi se novcem trebao pokrivati deficit državnog proračuna, što onda smanjuje potrebu za zaduženjem, a u konačnici pomaže da pada udio javnog duga u BDP-u, što je jedan od glavnih ciljeva Vlade.
Ipak, čini se da ni u ovoj godini od tog plana neće biti ništa, odnosno da će završiti daleko ispod postavljenih ciljeva kako je to uostalom bilo i prošle godine. Lani je Vlada, pokazuje izvršenje proračuna za prošlu godinu, od prodaje dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava zaradila nešto više od 345 milijuna kuna, što znači da je ostvarila trećinu plana.
Godinu dana ranije, još u mandatu vlade Zorana Milanovića, privatizacijski prihodi bili su nešto veći od milijun kuna, a značajniji privatizacijski prihodi u proračun su došli 2014. godine i to u ukupnom iznosu od 905 milijuna kuna od prodaje Croatia osiguranja.
Kakvi su planovi za ovu godinu, na koji način će se ostvariti zarada od 1,4 milijarde kuna i je li država možda u prvoj polovici ove godine, barem na dražbi dionica ostvarila kakav prihod koji bi upućivao da će plan možda biti ostvaren iz Novog lista su pitali Ministarstvo državne imovine. No, odgovor na pitanje koja bi državna imovina mogla u privatizaciju, nisu dobili.
Kako pak neslužbeno doznau, jasnog plana koji bi bio usuglašen u Vladi, jer bez čvrste političke odluke nijedna privatizacije neće lako proći, nema. Sugovornici ističu da vjerojatno još na dnevni red nije došla rasprava o prodaji nekih značajnijih udjela. Koketira se tek s prodajom 25 posto dionica HEP-a, ali zasad je službeni stav Vlade da će ta tvrtka u privatizaciju samo ako se bude išlo u otkup dionica Ine od mađarskog MOL-a.
No, u to da bez kupnje Ine neće biti ni prodaje HEP-a ne vjeruju više ni svi članovi Vlade u situaciji u kojoj se godinama ne pokušava unovčiti državna imovina, pa nakon toga strada neko značajnije poduzeće u državnom vlasništvu, koje je ulagačima dovoljno atraktivno, a osigurava proračunske prihode.
