Analiza Poslovnog dnevnika
Novu stvarnost nastalu, pristojnije je reći, neuobičajenim i asimetričnim odlukama nove američke administracije predvođene Donaldom Trumpom, više nije potrebno definirati niti objašnjavati.
Tek potkrijepiti novim činjenicama i povezanim događajima, a oni će, čak i ako novi hladni rat koji je eskalirao neuobičajenim odlukama i, ponovno je pristojnije reći, kreativnim izračunima, deeskalira do određene, nemoguće je nulte mjere, imati značajne posljedice za mnoge sektore, ponekad nevidljive golim okom.
Upozorenja i zabrinutost čelnika i analitičara proizvođača čipova Nvidije koji ponavljaju (ako to nekom umu još nije bilo jasno) činjenicu kako je u svijetu, koji je do 20. siječnja bio u stanju globalizacije, nemoguće postići samodostatnost jednog nacionalnog tržišta u proizvodnji produkata modernih tehnologija
Na ovisnost o globalnim lancima rijetkih metala, potrebnih za proizvodnju litostrojeva koji se koriste u proizvodnji čipova, u izvješću dioničarima o izglednom daljnjem padu dionica upozorio je i nizozemski tehnološki div ASML.
Upozorenja ključnih dionika industrije povezane s jednim od glavnih pokretača ekonomije budućnosti, umjetnom inteligencijom, premda zvučna jer se odnose na zbivanja na najdinamičnijim i lukrativnim tržištima kapitala, nipošto nisu jedini izazovi koji su u novom normalnom pred nama.
Naime, carinski rat između novih hladnoratovskih blokova utjecat će na eksploataciju ključnih sirovina te njihov slobodan protok u sektoru energetike, poglavito u tehnologijama vezanima za proizvodnju obnovljive energije, ali i novih tehnologija nuklearne energije koja je ključna za postizanje klimatskih ciljeva i nultih emisija stakleničkih plinova.
Ciljevi su to na koje, iako svi nisu suglasni u dinamici i načinu, smo se gotovo svi globalno obvezali. Oni su još značajniji zbog toga što smo, po svemu sudeći tijekom 2024. godine dosegli vrhunac stakleničkih emisija povezanih s energijom. Ciljani pad emisija štetnih plinova iz sektora energetike proteklih je godina izazivalo rašireno rudarenje kriptovaluta, a nadolazeće razdoblje bit će označeno izazovima koje će pred nas postaviti umjetna inteligencija i pripadajući joj veliki broj podatkovnih centara.
Ulazak umjetne inteligencije u sve pore društva i poslovanja proizvest će potrebu za rastom broja podatkovnih centara i dovesti do rasta globalne potražnje za električnom energijom. Poglavito u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) koje nisu samodostatne u resursima za nove tehnologije što je vjerojatno i uzrok nekih od teritorijalnih ambicija nove američke administracije, ali i namjere posrednog uključenja u neke od ratova, poglavito u Africi.
Svjetsko, a naše: Tehnologija koja pomaže svijetu da se prilagodi klimatskim promjenama
No, vratimo se mi na temu. Novi izazovi, koje protok tehnologije potrebne za dodatni rast proizvodnje obnovljive energije i novih tehnologija nuklearne energije koji se više nego naslućuju, usporavaju i osporavaju predviđanja da će za podatkovne centre povezane s umjetnom inteligencijom do sredine sljedećeg desetljeća gotovo pola električne energije biti zelena tj. niskougljična, u što se ubraja u i nuklearna energija.
Nemogućnost zadovoljenja potreba za čistom energijom u sektoru koji će biti sve gladniji za strujom dovest će, najavljuju nove analize koje su neovisno jedni o drugima ovih dana objavili analitičari The Wall Street Journala i Bloomberga, da će električna energija potrebna za pogon umjetne inteligencije u dvotrećinskoj količini dolaziti iz ugljikovodika. Dapače, značajan dio trebao bi dolaziti i iz ugljena.
Korištenje takve vrste energije sa strane tehnoloških tvrtki jedna je od najznačajnijih, a običnom oku slabije vidljivih, posljedica novih okolnosti na geopolitičkoj i geoekonomskoj karti svijeta. Godinama su velike tehnološke tvrtke ulagale u čistu energiju oslanjajući se na ugovore o otkupu električne energije iz vjetra i sunca, ali i na samostalno, jeftino, korištenje takve energije.
Sada je, čini se, tome kraj. Iz Bloomberga upozoravaju da će emisije stakleničkih plinova do sredine sljedećeg desetljeća pasti oko 13 posto. Međutim, izazovi umjetne inteligencije i njena potreba za energijom, taj bi pad značajnije mogla smanjiti pa i anulirati.
U tom poništavanju pada predvodit će predvodnici razvoja umjetne inteligencije i pripadajućih podatkovnih centara, u prvome redu SAD, onda i Kina, jer se na ta dva tržišta razvijaju najkorišteniji i najveći modeli umjetne inteligencije, i najviše njih. Za njihovo strojno učenje i ‘trening’ bit će potrebni sve veći i sve brojniji centri za obradu i pohranu podataka.
Proširenje i povećanje broja podatkovnih centara u SAD-u je, uostalom, promovirala i nova američka administracija, u sklopu projekta Stargate. Doduše, Donald Trump je potpisao izvršne uredbe o povećanju korištenja fosilne energije za napajanje podatkovnih centara, no ostaje za vidjeti kako je zamislio samodostatnost SAD-a u njihovoj izgradnji.
Novonormalne politike neće imati utjecaja samo na vidljive sektore bez kojih više ne možemo zamisliti svakodnevicu i poslovanje, nego će polučiti običnom oku nevidljive posljedice u eksploataciji i protoku (rijetkih) resursa, ali i u energetskom sektoru. Naposljetku, mogli bi biti ugroženi i globalni klimatski ciljevi, piše Poslovni dnevnik.
