Addiko Bank povisio procjenu rasta BDP-a u 2016. na 2,7 posto

Addiko Bank je povisio procjenu rasta hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2016. godinu s dosadašnjih 2 na 2,7 posto, izjavio je u utorak direktor odjela Ekonomskih istraživanja te banke Hrvoje Stojić na predstavljanju polugodišnje publikacije Addiko Banka Macroeconomic Outlook 2017.-2018.

Procjena je, po njegovim riječima, podignuta zahvaljujući turističkoj sezoni koja je nadmašila očekivanja, solidnom vanjskom okruženju unatoč Brexitu te održivijem oporavku domaće potrošnje i investicija.

Pritom, kako je naveo, osobna potrošnja nije podržana samo rekordnom turističkom sezonom nego i oporavkom zaposlenosti, deflacijom, padom stope štednje, oporavkom kredita stanovništvu i najavama daljnjeg poreznog rasterećenja dohotka.

S druge strane, jače korištenje EU-ovih fondova, pojačano kunsko kreditiranje poduzeća i optimizam izvoznika potiču relativno snažan oporavak investicija u privatnom sektoru, kaže Stojić.

Dodaje kako su smanjena politička neizvjesnost nakon izbora, daljnji oporavak uvjeta financiranja uključujući EU-ove fondove, kao i kontinuirani oporavak potrošnje i investicija, potaknuli Addiko Bank da povisi prognozu rasta i u 2017. godini na 2,2 posto.

Usporavanje u odnosu na 2016., kaže Stojić, bit će rezultat usporavanja rasta realnog raspoloživog dohotka, izostanka rekordne “delte” turističkih prihoda iz zadnje dvije godine te nepovoljnog utjecaja političke neizvjesnosti diljem EU-a, posebno na investicije.

Rizici po Addikove projekcije za 2017., kaže Stojić, odnose se na slučaj obnavljanja dužničke krize u eurozoni te kašnjenje reformi uoči lokalnih izbora u proljeće 2017.

Što se tiče inflacije, u Addiko Banku prognoziraju da bi ona u 2017. godini mogla biti ispod 1 posto, a glavni razlog promjene u odnosu na sadašnju deflaciju je oporavak cijena nafte i drugih sirovina, jačanje domaće potražnje te rast cijena prehrambenih proizvoda.

U Addiku očekuju i usporavanje rasta izvoza, no unatoč tome stabilni devizni prihodi od turizma i povećani transferi iz EU-ovih fondova održat će višak u platnoj bilanci na 3,5 posto BDP-a. Očekuju i pad vanjskog duga te daljnji oporavak neto inozemne investicijske pozicije zemlje.

Stojić smatra da će “ovogodišnja fiskalna konsolidacija nadmašiti sva očekivanja” pa deficit proračuna vidi blizu 2 posto BDP-a, a u 2017. on bi, kako je rekao, mogao porasti, ali i dalje ostati ispod 3 posto BDP-a.

U pogledu javnog duga, Stojić kaže da nominalni rast BDP-a snažniji od očekivanog, u kombinaciji s fiskalnom konsolidacijom, pridonosi njegovoj stabilizaciji na oko 87 posto BDP-a.

“Politička stabilnost i smanjena potreba za refinanciranjem pogoduje izlasku Hrvatske iz Procedure prekomjernog deficita (EDP), a očekuje se i reakcija kreditnih agencija unutar šest mjeseci, uz pad premije na rizik na hrvatske obveznice”, kaže Stojić.

Viša ekonomistica Svjetske banke za Hrvatsku Sanja Madžarević-Šujster ponovila je procjene Svjetske banke prema kojima bi hrvatski BDP u 2016. trebalo rasti po stopi od 2,4 posto, a u 2017. usporiti na 2 posto.

Nova vlada, po njezinim riječima, ima priliku izlaska iz Procedure prekomjernog deficita i smanjenja premije rizika na međunarodnim tržištima. Novi politički ciklus prilika je za ta ostvarenja, smatra ona, dodajući kako su među rizicima pitanje političke volje za reforme i podrška javnosti reformama. (Agencije)

0 comments